Ekonomix
1286 prikaza

Mi se još čupamo iz krize na koju su svi već i zaboravili

Zdravko Marić i Andrej Plenković
1/6
Dusko Jaramaz (PIXSELL)
Ni jedna vlada u zadnjih 15 godina nije provela ni jednu značajniju strukturnu reformu koja bi bila vrijedna spomena, pa ćemo se tek koncem 2019. vratiti na razinu od prije 2008.

Podatak da se Hrvatska s razinom realne proizvodnje i zaposlenosti još uvijek nije vratila na razinu iz pred-recesijskih godina dovoljno govori koliki danak plaćamo neprovođenju reformi. Hrvatska je u recesiji izgubila 213.000 radnih mjesta, i to najviše u realnom sektoru prije svega u industriji i građevinarstvu. Realni bruto domaći proizvod se smanjio za 13,5 posto.

Uz, dinamiku sporog gospodarskog rasta kakvog danas imamo, Hrvatska bi trebala tek koncem 2019. godine dostići razinu proizvodnje od 360 milijardi kuna koliko je iznosila u 2008. godini. Također, valja  istaknuti da se produbljuje gospodarski jaz u odnosu na nama konkurentske zemlje u okruženju, prije svega tu mislim na nove članice Europske unije. U odnosu na te zemlje, Hrvatska će ovu godinu završiti s najmanjim gospodarskim rastom", govori dr. sc. Goran Buturac s Ekonomskog instituta, čije su područje interesa, pored ostalog, i ekonomske prognoze.

Plenković, Marić i Tolušić u obilasku Vindijine novootvorene farme purana Di su pare? Ekonomix Analiza: Kako je država spiskala 50 milijardi u 2017.

Za razliku od Buturca, premijer Andrej Plenković sredinom listopada bio je mnogo optimističniji.

“Strukturne reforme u svim ključnim sektorima, porezna reforma u tri vala, mirovinska reforma u javnom savjetovanju, pravosudna reforma, spajanje ureda državne uprave sa županijama - važan dio reforme u sektoru javne uprave. Sve ono što radimo za bolje poslovno okruženje koje mora privući i investicije, jačanje svih institucija bile su - to bih rekao da je bila ključna poruka danas”, rekao je prvi čovjek Vlade, koji često poziva na optimizam i širenje lijepih vijesti. No, i sam je svjestan da u Hrvatskoj ekonomija i dalje stoji na staklenim nogama. Još se nismo oporavili ni od prošlogodišnjeg šoka s Agrokorom, koji je prijetio urušavanjem cijelog gospodarstva, kad nas je ljetos dočekao problem Uljanik.

Štrajk radnika Uljanika | Author: Dusko Marusic (PIXSELL) Dusko Marusic (PIXSELL)

I ministar financija Zdravko Marić priznao je da će troškovi vezani uz plaćanje dugova Uljanika potrošiti višak prihoda koje je država prikupila tijekom 2018. godine.

“Država bi bila u plusu za 1,6 milijardi kuna, no moramo podmiriti dugove pulskog i riječkog škvera u iznosu od 3,6 milijardi, pa će deficit države umjesto plusa, biti u minusu oko 2 milijarde”, rekao je Marić. No, Uljanik će nas pratiti i u 2019. godini kad će ‘pojesti’ još oko 1,5 milijardi kuna.

Sad znamo i da će državni proračun u 2019.godini iznositi 133 milijarde kuna, no čak oko 52 posto od tog iznosa otići će na plaće i mirovine. Za plaće svojih zaposlenika država će potrošiti 30 milijardi, a za mirovine čak 39 milijardi kuna.

Kao i prošle, tako i ove godine, potrošnja kućanstava je bila glavni generator gospodarskog rasta. Smanjivanjem poreza na neke proizvode od 1. siječnja 2019., očito je da ćemo se i u idućoj godini oslanjati na osobnu potrošnju, jer bi ona, putem poreza trebala u državni proračun uliti čak 51 milijardu kuna. No, Goran Buturac ovakve mjere ne smatra reformom, nego tek kozmetičkim zahvatima:

Zdravko Marić NEĆE, PA NEĆE! Top News Manji PDV, iste cijene: "Nisu budale da bi snizili cijene"

“Riječ je o određenim parcijalnim mjerama uglavnom u području fiskalne politike, a ne o reformama. Hrvatskoj je potreban sveobuhvatan program reformi kako bi se pokrenuo investicijski ciklus u zemlji, osigurao snažan gospodarski rast i u konačnici poboljšao životni standard naših građana. U našem javnom diskursu svjedoci smo svakodnevnih priča o reformama, međutim očito da najveći dio njih ostaje mrtvo slovo na papiru. Gospodarski rast kakav danas imamo ne rezultira realnom konvergencijom prema zemljama Europske unije, nema značajnije učinke na rast zaposlenosti, i njime još uvijek ne možemo pokriti sve izdatke državnog proračuna za kamate.”

I ministar Marić svjestan je da će plaćanje kamata na dug i u idućoj godini biti jedna od najvećih stavki u proračunu. Iako su smanjeni troškovi za plaćanje kamata na javni dug, iduće godine za to ćemo izdvojiti čak 9 milijardi kuna.  

Kad je riječ o zaposlenosti, uspjeh vladinih mjera je relativan. Prema podacima Statističkog zavoda iz kolovoza 2018.godine, u Hrvatskoj je u srpnju bilo 1.219.211 zaposlenih. No grafikon pokazuje da ovu sliku uljepšava sezonska radna snaga, jer u zimskim mjesecima ta brojka pada na oko 1.160.000, dakle čak za 60.000 ljudi. Analiza ukupnog broja zaposlenih po sektorima otkriva još jedan poražavajući podatak. Nakon prerađivačke industrije, trgovine i obrazovanja, najviše zaposlenih – njih čak oko 107.000 zaposleno je u javnoj upravi.

Grafikon zaposlenosti iz kolovoza 2018. | Author: DZS DZS

Jedna od važnijih reformi koja je obilježila 2018. godinu je mirovinska reforma. Nakon mjeseci žestokih rasprava, rezultat se svodi na jednu rečenicu – građani Hrvatske radit će dulje, a prijevremeni odlazak u mirovinu oštro će se penalizirati.

Ali Plenković je i dalje optimističan:

“Idemo za tim da ljudi, naši umirovljenici, ljudi treće dobi, koji su radili, trudili se većinu svoje karijere dobiju pristojne mirovine od kojih se može živjeti.”

No, stvarnost je sasvim drugačija. Jedna trećina Hrvatske je u mirovini – njih čak oko 1.240.000 pa je i omjer zaposlenih i umirovljenika od katastrofalnih 1:1,26 vjerojatno i lošiji. Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 2.500 kuna, no ni to nije stvarni pokazatelj užasa. Jer u ukupnom broju umirovljenika, njih oko 175.000 prima mirovine po posebnim propisima. Od toga, najveći broj je osoba umirovljenih zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu . Prema pisanju t-portala, zbog toga smo već dobili i packe od Europske komisije, no Vlada Andreja Plenkovića na to se sasvim oglušila.

Martina Dalić, Andrej Plenković Ovako stojimo Ekonomix Reforme: Od novih članica EU - Hrvatska najgora

Kritizirajući Vladinu politiku, Europska komisija je u ovogodišnjem izvješću naglasila da su 'hrvatske vlasti odlučile proširiti povlastice koje su odobrene ratnim veteranima i članovima njihovih obitelji', što je 'rezultiralo povećanjem njihovih najviših mirovina', a istovremeno je 'jako malo učinjeno da se veterane reintegrira na tržište rada'. Naglašavaju i da su veteranske u prosjeku dvostruko veće od običnih mirovina. Daleko najveća stavka u izdacima za braniteljsku populaciju su braniteljske mirovine, a ostvaruju se po posebnim propisima.

Prema posljednjim podacima HZMO-a, braniteljske mirovine prima ukupno 113.807 hrvatskih branitelja ili članova njihovih obitelji. Od ukupnog broja, 71.366 branitelja prima mirovinu po osnovi Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u prosječnom iznosu od 5.616 kuna, a 35.659 branitelja prima mirovinu priznatu prema općim propisima, ali uz povlastice iz spomenutog zakona u prosječnom iznosu od 2511 kuna. Tu je još 6782 pripadnika HVO-a s prosječnom mirovinom od 2964 kune. Riječ je o ukupnom godišnjem trošku od 6,1 milijardu kuna, koji čini 15,7 posto svih mirovinskih troškova. Drugim riječima – oko 10 posto umirovljenika grabi iz fondova skoro 16 posto novca.

Branitelji u Savskoj | Author: Robert Anić (PIXSELL) Robert Anić (PIXSELL)
Prema riječima Gorana Buturca niti jedna Vlada u posljednjih 15 godina, uključujući i ovu, nije provela ni jednu reformu vrijednu spomena.

“Uglavnom su se ciljevi ekonomske politike svodili na preraspodjelu proizvedenog kolača, a ne na njegov rast. Nedovoljna ulaganja u znanost, obrazovanje, inovacije, nove tehnologije, istraživanje i razvoj tržišta neki su od ključnih razloga gubitka konkurentnosti i značajnog zaostajanja u razvoju za gospodarski najrazvijenijim zemljama Europske unije. Konačni je rezultat gubitak ljudi u prostoru, prije svega mladih i obrazovanih, i smanjenje potencijalnog gospodarskog rasta”, kaže Buturac.

Konstrukcijski radovi u Hanoveru Potonuće Ekonomix Doing Busines: Hrvatska gora od Makedonije, Srbije i Crne Gore

Među najvažnijim i hitnim koracima su, po njegovom mišljenju, osim smanjenja fiskalnih i parafiskalnih nameta gospodarstvu, provedba strukturnih reformi:

“Prije svega reforme javne uprave, obrazovnog sustava, pravosuđa, zdravstvenog i mirovinskog sustava. Općenito, u Hrvatskoj je potrebno izgraditi bolje poslovno okruženje. Hrvatsku je potrebno pretvoriti iz zemlje politike u zemlju biznisa.”    

Ako bi se s takvim reformama i počelo u najboljem slučaju do sredine 2019. godine, prvi rezultati teško da će se vidjeti u dogledno vrijeme:

Zdravko Marić i Andrej Plenković | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)
“Proces stvaranja i izgradnje je često puta mukotrpan, i težak. Traži odricanje i vrijeme. Manji dio rezultata bi bio vidljiv već u kratkom roku, dok najveći u srednjem i dugom roku. Alarm za zaokret u ekonomskoj politici je davnih dana upaljen. Valja se čim prije uhvatiti u koštac s problemima i reformama ukoliko želimo zaustaviti nepovoljne tendencije u hrvatskom gospodarstvu”, kaže Buturac. Na pitanje o faktorima koji bi mogli utjecati na novu krizu, koja se može očekivati u nadolazećim godinama, vrlo je konkretan:

Kune KRIVA POLITIKA Ekonomix Nova velika recesija iz koje će se biti teško izvući

“Očekivanja za sljedeću godinu donose usporavanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Hrvatska će pri trome imati najmanji rast u odnosu na nama usporedive zemlje Europske unije. Nastavak trgovinskog protekcionizma, mogućnost izbijanja migrantske krize, razilaženja unutar same Europske unije u rješavanju određenih vanjsko političkih problema samo su neki od brojnih čimbenika koji donose nesigurnost i neizvjesnost u pogledu budućih ekonomskih kretanja.

U takvim okolnostima, rizik izbijanja krize je uvijek prisutan. To dodatno naglašava važnost provedbe reformi u Hrvatskoj. Reforme kratkoročno traže žrtvu i odricanje, ali u srednjem i dugom roku osiguravaju snažniji gospodarski rast, konvergenciju sa zemljama Europske unije i poboljšanje životnog standarda naših građana.

I dok stručnjaci već predviđaju nadolazeću krizu, mi se već 10. godinu čupamo iz one na koju su svi već odavno zaboravili.