Koliko vrijedi Hrvatska? Samo šume 'teške' 7 milijardi dolara!

Hrvatska prvi put na jednom mjestu ima popis svih prirodnih bogatstava zemlje, dosad nedovoljno iskorištenih u razvoju države. 

Riječ je o sveobuhvatnoj “inventuri” nacionalnog blaga s prijedlozima za zaštitu hrvatskih prirodnih bogatstava, ali i njihovo racionalno iskorištavanje, navedenima u knjizi “Hrvatska prirodna bogatstva – zaštita i odgovorni razvoj”, koja će biti predstavljena sutra u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Kako je u predgovoru napisao predsjednik HAZU Zvonko Kusić, riječ je o opsežnom i kapitalnom projektu koji se može opravdano nazvati jednim od najvažnijih i najdalekosežnijih pothvata HAZU u proteklih stoljeće i pol.

Sudjelovalo 46 znanstvenika Studiju je izradio Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa HAZU, osnovan u ožujku 2013., kojem je predsjednik akademik Velimir Neidhardt, potpredsjednik akademik Mirko Zelić, a članovi Odbora akademici Mislav Ježić, Gordan Družić, Mladen Juračić, Leo Klasinc, akademkinja Alica Wertheimer-Baletić te prof. dr. Božo Skoko. 

U izradi studije “Hrvatska prirodna bogatstva”, za čije je vođenje bio zadužen akademik Zelić, sudjelovalo je 46 vrhunskih znanstvenika i stručnjaka, a drugi dio studije Hrvatska kulturna dobra, koju vodi akademik Ježić, bit će dovršen 2017.

"Prvi put na jednom mjestu imamo popisana sva prirodna bogatstva Hrvatske, neiskorištena u razvoju države", kaže akademik Zelić.

Samo vrijednost poljoprivrednih i šumskih resursa u Hrvatskoj iznosi oko 17 milijardi USD. Studija obuhvaća energente, pitke i površinske vode; metalne i nemetalne sirovine; šume i šumsko zemljište; poljoprivredu i poljoprivredno zemljište; prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu te prijedloge za racionalno gospodarenje prirodnim bogatstvima.

"Kad vidite što sve Hrvatska ima od prirodnih bogatstava, čovjek se mora zapitati kako to da četiri milijuna ljudi ne može pristojno živjeti u ovoj zemlji od vlastitog rada i pameti. No, o radu nitko više ne govori, zadnji državnik koji je govorio o tome bio je Tuđman. Svi zazivaju europske fondove i puna su im usta reformi, nitko ne zna objasniti što znači analiza tih reformi, a da ne govorim o daljnjem restrukturiranju gdje se zagovara prodaja bogatstava", kaže Zelić. 

Hrvatska spada u europski i svjetski vrh po kvaliteti i količini vode, ali ništa od toga država, kaže akademik Zelić, nije kapitalizirala.

"Pregovarali smo čak s nekim Arapima o zamjeni vode za naftu, no od toga nije bilo ništa. Poljoprivredno nam se zemljište prostire na 2,96 milijuna hektara, a obrađuje se oko 1,3 milijuna hektara i postavlja se pitanje što je s drugom obradivom zemljom. Je li to nitko neće raditi? Hoće li GMO doći u Hrvatsku i drugo smeće osim ovoga što uvozimo...? To je veliki problem. Da ne govorimo da nisu ni šume kapitalizirane kako treba", kaže Zelić. Među najznačajnija prirodna bogatstva ubraja energetska.

"Prema procjeni stručnjaka imamo znatne potencijale plina i nafte na kopnu i u jadranskom podmorju. Nužno je intenzivirati daljnja istraživanja i obnovu rezervi jer su rezerve nešto što čini bogatstvo zemlje i treba ih racionalno iskorištavati. Hrvatska je u nezavidnoj energetskoj situaciji jer troši dvostruko više primarne energije nego što je proizvodi, a nekad smo bili blizu u proizvodnji i potrošnji. Ako se za nekoliko godina nešto ne učini, ako se ne obnove rezerve, Hrvatska će biti energetski ovisna više od 80% o uvozu. To je nedopustivo ne samo za razvoj, nego i za sigurnost zemlje. Sve naše hidrocentrale imaju zastarjelu opremu i tehnologiju koju treba kompletno obnoviti. Bojim se da bi se mogla izazvati duboka energetska kriza za nekoliko godina, a onda slijedi i duboka gospodarska kriza", ističe akademik Zelić.

Akademik Franjo Tomić govori da studija o prirodnim bogatstvima pokazuje izobilje naših prirodnih bogatstava s prijedlozima o gospodarenju i njihovoj zaštiti te održavanju njihove vrijednosti.

"Hrvatska, nažalost, obrađuje svega 1,36 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, što znači da ne obrađujemo 800.000 hektara obradivih površina", rezimira akademik Tomić.

Najznačajnija hrvatska prirodna bogatstva

1. Šume i šumsko zemljište vrijede 6,9 milijardi USD 

Šume i šumsko zemljište zauzimaju oko 2,6 mil. hektara s drvnim zalihama s oko 552 mil. prostornih metara i s 11 mil. prostornih metara novih drvnih zaliha svake godine. Šumsko bogatstvo vrijedi 6,9 milijardi USD

2. Vrijednost poljoprivrednog zemljišta 10 milijardi USD 

Poljoprivredno zemljište prostire se na oko 2,96 milijuna hektara, a obradivo je 90% tih površina. Nažalost, obrađuje se manje od 50% površina. Vrijednost je poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj oko 10,13 mlrd. $

3. 1246 otoka, a udio im je u gospodarstvu samo 5-7%

Hrvatska ima 1246 otoka, na kojima je samo 6% površine tla plodno, a njihov udio u gospodarstvu Hrvatske iznosi samo 5 - 7%. Otoci se geografski dijele na 79 otoka, 525 otočića te 642 hridi i grebena 

4. Po bogatstvu voda peti smo u Europi 

Pitke i površinske vode bogatstvo su zemlje te po kvaliteti i količini, s obzirom na broj stanovnika, spadaju u sam europski svjetski vrh. Po bogatstvu voda smo na 5. mjestu u Europi, a u svijetu na 42. mjestu

5. Vrijedna infrastruktura i analiza podataka 

Prometna, digitalna i energetska infrastruktura obuhvaća analizu podataka o autocestama (1273 km), željezničke pruge (2100 km), plovne putove (804 km), elektroenergetske mreže (18.500 km), optičke kabele (13.000 km)

6. Imamo značajne zalihe ugljikovodika 

Hrvatska troši dvostruko više primarne energije nego što je proizvodi. Ima značajne zalihe ugljikovodika. Perspektivna područja za otkrivanje novih zaliha su Panonski bazen, Dinaridi, sjeverni, srednji i južni Jadran 

7. 12 vjetroelektrana - vrijednih 315 mil eura 

Energija vjetra je resurs temeljem kojeg su izgrađene vjetroelektrane nacionalno dobro. U pogonu se 2013. godine nalazilo 12 vjetroelektrana, a njihova vrijednost iznosila je 315 milijuna EUR

8. Imali bismo 30.000 radnih mjesta da koristimo sunce

Sunce kao izvor energije od nacionalnog je interesa. Kad bismo u sljedećih pet godina instalirali po 1 m? fotonaponskih modula i po 1 m? solarnih toplinskih kolektora po stanovniku, mogli bismo otvoriti 30.000 radnih mjesta 

9. 450 vrsta riba u Jadranskom moru 

U Jadranskom moru živi 450 vrsta riba. Konzumacija ribe iznosi oko 10 kg po stanovniku godišnje. Vrijednost otkupljene i prodane ribe u 2012. bila je 302 milijuna kuna. Ulov i uzgoj ribara u moru godišnje varira oko 70.000 tona