Kako sve Hrvatska propada zbog egzodusa Hrvata iz domovine

Diljem istočne Europe, vlade zemalja koje nisu uspjele zaustaviti odlazak svojih građana, trse se podići dob za mirovinu. S izuzetkom Poljske, koja ide u suprotnom smjeru, ali čemu mnogi ne predviđaju lijepu budućnost. Socijalna izdavanja u Bugarskoj, Rumunjskoj i u baltičkim republikama u odnosu na nacionalni BDP otprilike su duplo manja nego na zapadu EU-a, što znači da naprosto nema mjesta za rezove mirovina, socijale, zdravstva...

U Hrvatskoj je nedavno, kao jedan od načina da se iseljavanje uspori ili zaustavi, predložen niz mjera usmjeren prema već iseljenim Hrvatima. Nešto slično pokrenula je Litva prije šest godina projektom "Stvarajmo za Litvu", a koliko je to bilo uspješno pokazuje to da je Litva do prošle godine uspjela na takav način vratiti nešto više od 100 svojih građana.

Nije im lako Ekonomix 'Radnici nam odlaze, želimo uvoziti nove, i to iz Indije!'

Na tu temu svoje je prošle godine rekao i MMF; od onih koji su otišli iz istočnih članica EU-a, ponegdje ih se vratilo samo 5 posto. Ispostavilo se da su stručnjaci poput liječnika i inženjera, osim zbog plaće, na Zapad otišli, te tamo i ostali, i zbog boljih obrazovnih institucija, dok su oni s nižim kvalifikacijama otišli, osim zbog plaće i posla, u prvom redu zbog boljeg sustava socijalne sigurnosti. U obje kategorije Hrvatska iz godine u godinu također stoji sve gore.

Što se Hrvatske tiče, zanimljivo je da je, od županija, Grad Zagreb pojedinačno mjesto najmasovnijeg odlaska, dok inače samo na Slavoniju i Baranju otpada čak 35 posto svih koji su otišli. U turističkoj sezoni ove godine se pokazalo da naprosto više nema dovoljno radnika, a i inače se može čuti da se poslodavci žale da ne mogu naći radnike. Posljednjih mjeseci je, doduše, ispalo da krupni poslodavci moraju nuditi sve više plaće radnicima.

Vidjelo se to posebno u trgovačkim lancima. U Bugarskoj i baltičkim državama u posljednjih pet godina iz istog razloga rasle su plaće u državnim ustanovama, i to brže od produktivnosti ekonomije. Što se tiče "odljeva mozgova", MMF ima podatke po "novim članicama" EU-a za 2010. godinu. Hrvatska je u tom dijelu iznenadila. U konkurenciji sa Slovenijom, Rumunjskom, Bugarskom, Litvom, Poljskom, Latvijom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Estonijom, među iseljenicima iz Hrvatske visokoobrazovanih je oko 13 posto, najmanji od svih.

Željko Lukunić/PIXSELL

Istina, u ukupnoj populaciji obrazovanih je u Hrvatskoj manje od 10 posto, po čemu smo također na dnu. Kod Mađarske, Litve i Latvije riječ je o čak između 30 i 40 posto visokoobrazovanih među iseljenima. Slovačka, Bugarska, Poljska, Češka i Estonija u valu iseljavanja ostajali su bez između 20 i 30 posto visokoobrazovanih. Ispada da je Hrvatska u iseljavanju izrazito ranjiva na specifične vrste stručnjaka, primjerice da rapidno ostaje bez liječnika.

No, još se nije čulo da bi neka vlada išla za tim da poveća izdatke za plaće liječnika i uopće za zdravstvo, koje je još uvijek relativno kvalitetno. Isto tako, još se nije čulo da je netko iole hrabrije u Hrvatskoj predložio useljavanje obrazovanih imigranata iz siromašnijih zemalja, ne kako bi se rušila cijena rada, mada ima i takvih prijedloga iz određenih krugova, nego obrazovanih useljenika takvih profila kakvi su Hrvatskoj sve potrebniji. Estonija je napravila točno to.

Nakon raspada SSSR-a, osamostaljenja, potom tranzicije i nakon ulaska u EU, po prvi put je porast stanovnika zabilježila 2015. dopuštanjem useljavanja Rusa, Bjelorusa i Ukrajinaca. Poljska je 2015. izdala 400.000 radnih dozvola za rad u poljoprivredi, što su mahom popunili Ukrajinci. Poljska s druge strane još nije uspjela nadoknaditi odlazak visokoobrazovanih. Od iseljenika iz Poljske, čak 30 posto ih je visokoobrazovanih, dok je udio visokoobrazovanih među stanovništvom Poljske nešto veći od 15 posto.

On je sit... Top News Bozanić se ne usudi reći tko je kriv za odlazak Hrvata

I dok se po istoku EU-a barem trse nešto napraviti, Hrvatskoj se događa da trpi čak i takve vlade u kojima je moguće da ministrica rada lupi da je "Hrvatska postala zemlja s previše obrazovanih". Riječ je bila o Nadi Šikić, ministrici u vladi HDZ-a Tomislava Karamarka i Mosta Bože Petrova s već zaboravljenim i posebno odavno prežaljenim premijerom Tihomirom Oreškovićem.