Ekonomix
3094 prikaza

Jugobanka prijeti PBZ-u i Zabi: Vratite nekretnine!

Zagrebačka banka
Marko Prpić/PIXSELL
Nedefinirani pravni odnosi između država i dalje otežavaju razrješenje kompliciranih sporova

Usprkos nedavnoj odluci srpskog Privrednog žalbenog suda da ne priznaju hrvatske presude kojima se pokušavaju naplatiti u izgubljenim sporovima za srpsku imovinu, beogradska Jugobanka banka ostala je bez 3.1000 eura. Kako pišu srpske Novosti, toliko su iznosili troškovi za samo jedan u nizu izgubljenih sporova koje je ova banka vodila u Hrvatskoj, pokušavajući vratiti svoju imovinu.

Iznos s računa skinuo je jedan beogradski izvršitelj i prebacio na račun u srpskoj banci hrvatskog Metro holdinga. 

"Ovakvom gestom dovedena je u pitanje sama svrha odluka po žalbi jer će biti nemoguče provesti protuizvršenje na imovini dužnika u Hrvatskoj. Može se očekivati da će rješenje Privrednog suda o priznanju strane sudke presude i naplati troškova ukinuti nakon žalbe, imajući u vidu prethodnu odluku u slučaju Mladost Turista. Nije realno da isti sud, u istim okolnostima, sudi drukčije", izjavio je odvjetnik Ivan Simić.

Privredni žalbeni sud nedavno je odlučio da se ne mogu priznati troškovi od 82.000 eura za izgubljeni sudski postupak vođen u Makarskoj za odmaralište Mladost turista. "Ispada da stranke u hrvatskim sudskim procesima koriste nespremnost srpskog pravnog sustava da se izbori s ovim pitanjem", dodao je Simić.

Pred hrvatskim sudovima u tijeku je oko 180 postupaka pokušaja srpskog povratka imovine. Samo Jugobanka potražuje nekretnine vrijedne stotine milijuna kuna, većinom u vlasništvu Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb.

Na nedavni javni poziv Republičke direkcije za imovinu (RDI) Srbije stiglo je oko 130 prijava poduzeća i državnih uprava koje potražuju svoju imovinu - većinom odmarališta po jadranskoj obali, piše srpski Blic.

Međutim, na upit Expressa, hrvatsko Ministarstvo državne imovine odgovara da od takvog povrata neće biti ništa. 

"Pitanja sukcesijske imovine regulirana su Ugovorom o pitanjima sukcesije koji je u Republici Hrvatskoj na snazi temeljem Zakona o potvrđivanju Ugovora o pitanjima sukcesije. Međutim, Aneks G Ugovora o pitanjima sukcesije ne daje pojedinim fizičkim i pravnim osobama pravnu osnovu za povrat njihove prijeratne imovine, već će takav povrat ili isplata naknade, u slučaju nemogućnosti povrata, eventualno biti moguća kada se sklopi dodatni bilateralni ugovor. Budući da bilateralni ugovor sa Srbijom nije sklopljen, ne može se ni razmatrati pitanje vraćanja imovine", odgovorili su nam iz Ministarstva.

Srpska poduzeća, lokalne samouprave i državne ustanove ne mogu do svoje imovine u bivšim jugoslavenskim republikama, najatraktivniji objekti nalaze se u Hrvatskoj, među kojima su mnogi već prodaji drugim vlasnicima. Tako je, na prijmer, Autonomna Pokrajina Vojvodina za objekt na Bledskom jezeru - koji sada koristi Ministarstvo obrane Slovenije - pokrenulo opomenu pred pokretanje sudskog postupka, a to je već urađeno u vezi s vilama “Vojvodina” u Lovranu i Crikvenici, koje su u međuvremenu odlukom tamošnjih sudskih organa prenijete u vlasništvo MUP-a Hrvatske, odnosno Hrvatskog fonda za privatizaciju.

"Srbija je potpisala Aneks G Sporazuma o sukcesiji koji bi trebalo da vrati imovinu naših poduzeća. Pozvat ćemo Hrvatsku, gde je najviše takve imovine, da zaključi bilateralni sporazum sa Srbijom. Ako to ne budu željeli, ići ćemo na arbitražu koja ima snagu jaču od zakona", izjavio je za Blic Jovan Vorkapić, direktor RDI.

Da je to ispravan način rješavanja spora, kazali su Expressu i iz Ministarstva državne imovine: "Drugim riječima, Aneks G Ugovora o pitanjima sukcesije sadrži samo načela za rješavanje odnosa među državama potpisnicama, zbog čega je potrebno sklopiti dodatne bilateralne ugovore kojima će se konačno riješiti uzajamna prava i obveze između država potpisnica u pogledu ovih pitanja."

Iako je na javnom pozivu rok za dostavu prijave i dokumentacije za oduzetu imovinu bio 5. studeni ove godine, RDI i dalje prima nove prijave koje im, kako kažu, pristižu svakodnevno. Po procjeni ove institucije, vrijednost zgrada, stanova i odmarališta koje subjekti iz Srbije potražuju u Hrvatskoj je oko 1,8 milijardi eura, a u drugom smjeru iznos je oko 800 milijuna eura. Hrvatska od 1992. godine svu pokretnu i nepokretnu imovinu srpskih pravnih lica na svojoj teritoriji konfiskovala je, bez naknade, a posebnim zakonom iz 1994. godine ta imovina upisana je kao državna i data na raspolaganje Fondu za privatizaciju. Dio je tako i prodan.

  • dkraljek 00:09 20.Prosinac 2018.

    ma odma ćemo im vratiti .... ina je imala cca 80 benz pumpi u Srbiji koje su oduzete i preadte Rusima jos prije 20 godina, o čemu pričamo ???