Unatoč protivljenju pojedinih velikih kompanija i njihovom lobiranju među članicama EU-a, Europski parlament velikom većinom je izglasao do sada najdrastičniji plan zabrane zagađenja plastičnim otpadom. 571 europarlamentarac glasao je u utorak za, a samo 53 protiv, uz 34 suzdržana, da se na prostoru EU-a najkasnije do 2021. godine zabrani proizvodnja plastičnih tanjura, pribora za jelo, slamki, filtera za cigarete i sličnih predmeta za jednokratnu upotrebu.
Namjera je da se time sreže čak 70 posto plastičnog otpada u morima, odnosno da se pokrene globalna akcija kako bi se zaustavio pomor morskih organizama, ali i ulaženje mikroplastike u vodu, hranu, uopće posvuda u prehrambeni lanac što na kraju dolazi do čovjeka. Express je u nekoliko navrata pisao o mikroplastici u vodi iz vodovoda, morskoj soli, hrani, čak i u ljudskom tijelu, što znači da plastične mikročestice imaju otvoren put u krvotok i jetru svakoga od nas.
Ovakve slične mjere u pripremi su i u SAD-u, primjerice u Kaliforniji, unatoč protuekološkoj politici administracije Donalda Trumpa. Na izglasani plan sada se mora obavezati svaka članica EU-a ratifikacijom dokumenta u svom parlamentu, a nije sve išlo baš tako jednostavno.
Tjedan dana uoči glasanja procurilo je u javnost pismo, pisao je o tome Independent, koje potpisuju Coca Cola, Nestle, PepsiCo i Danone, a kojim članice pozivaju da odbace plan kojim bi se proizvođačima, dakle i tim kompanijama, odredilo da ubuduće moraju koristiti takve boce koje će imati čepove privezane za bocu nečim savitljivim.
Prijedlog ovakve mjere dobio je snažan zamah prvo nakon što se utvrdilo da potrošači, otvarajući bocu, čep odbacuju, bez obzira što se boca poslije možda i reciklira, a drugo nakon što je organizacija Break Free From Plastic, koja diljem svijeta okuplja 1300 lokalnih skupina, utvrdila na uzorku s plaža iz 42 zemlje svijeta da su takva pakiranja najprisutnija u plastičnom otpadu. Coca Cola je tu ispala najgora, otpad njenih proizvoda bio je najzastupljeniji među svim pronađenim brendiranim.
Prijedlog te četiri kompanije bio je da "surađuju sa svim partnerima na lokalnim razinama kako bi se pospješila uspješnost skupljanja boca". No, Rob Buurman iz Nizozemske iz grupe Recycling Netwerk u komentaru za Independent sasjekao je te četiri kompanije u dijelu s čepovima.
"Nije to novo rješenje; to stvarno nije raketna znanost. Time se samo osigurava da čep ne otpadne. Nema lakše stvari od toga. Lidl čini to isto sa svojim brendiranim vodama, koje su među najjeftinijim proizvodima, pa nije baš da bi to bio trošak za tako velike proizvođače", kazao je.
Objasnio je da smatra da se kompanije opiru takvim mjerama u prvom redu zato što im se ne sviđa "da im netko drugi određuje što da rade sa svojim proizvodima". Zanimljivo je i to da je prijedlog tih kompanija bio da se zbrinjavanje čepova provodi na dobrovoljnoj osnovi, pa tek ako se ništa ne popravi do 2021., da se onda uzme u obzir rješenje koje već postoji. Da postoji direktna uzročno posljedična veza između najpopularnijih marki proizvoda i količine plastičnog otpada u prirodi, dokazao je Greenpeace i u Hrvatskoj.
15. rujna ove godine ne bilo gdje nego u Parku prirode Telašćica na Dugom otoku od plastičnog otpada za jednokratnu upotrebu najzastupljeniji je bio otpad ovih brendova: Jamnica/ Jana, Coca Cola, Karlovačko, Dukat, Βιτάμ (Bitam). Točno tim redoslijedom po zastupljenosti. Time je Greenpeace tada razbio još jedan mit.
"Postoji tendencija da za onečišćenje našeg mora krivimo nemarne turiste i otpad iz Crne Gore i Albanije. Na dvije od tri lokacije pretežno smo pronašli hrvatske robne marke", kazala je tada Petra Andrić iz Greenpeacea.
Znači, na plažama po Hrvatskoj najprisutniji je plastični otpad iz Hrvatske. U našoj zemlji prije nekoliko godina, u mandatu ministrice zaštite okoliša Mirele Holy, došlo je do velike pobune proizvođača plastičnih vrećica kada je Holy pokušala provesti zabranu vrećica, a i inače je bilo velikih problema sa zbrinjavanjem boca i sličnog.
Ovim glasanjem članice EU-a sada se obavezuju i na to da do 2025. reciklira najmanje 90 posto boca, da proizvođači pokrivaju taj trošak, zatim da proizvođači pribora za ribolov pokrivaju trošak zbrinjavanja mreža i sličnog iz mora. Što se tiče plastičnog mora u oceanima po sastavu, na jednokratnu plastiku otpada čak 45 posto svog otpada u morima, na plastični otpad od ribolova otpada 27 posto, a na ostalu plastiku 6 posto.
Samo 18 posto otpada u morima i oceanima ne odnosi se na plastiku, pa uz takvu statistiku postaje jasnija procjena o količinski više plastike nego ribe u oceanima svijeta do 2050. godine. Sve kad bi se zanemarila šteta po živi svijet uslijed plastičnog otpada, ostaje ekonomska šteta, a ona bi uslijed zagađenja plastikom u Europi ovakvim tempom do 2030. iznosila 22 milijarde eura.
Nasuprot tome recikliranje jednog milijuna tona plastike u svjetlu klimatskih promjena i zagađenja atmosfere s CO2 identično je kao uklanjanje s prometnica jednog milijuna automobila. U oceanima danas ima već 150 milijuna tona plastike, svake godine u oceane dospijeva još između 4,8 i 12,7 milijuna tona, što diljem svijeta u turizmu i ribarstvu, a oboje jako pogađa i Hrvatsku, znači između 259 i 695 milijuna eura štete godišnje.
Na kraju priče kao onaj koji se nalazi na vrhu prehrambenog lanca, stradava i čovjek, jer je izložen djelovanju otrovnih kemikalija nastalih raspadom plastičnog otpada i mikročestica plastike. Jedan jedini opušak cigarete tijekom 12 godina raspada zagadi između 500 i 1000 litara vode.
Plastika čini 82 posto svog otpada u morima, od čega najveći dio otpada na jednokratnu koju se sada planira suzbiti upravo izglasanim zakonom u EU, a tu ima svega; plastična ambalaža od voća, od povrća, hamburgera i drugog fast-fooda, gotove hrane ili hrane u dostavi, plastičnih šalica od kave za jednokratnu upotrebu... Istodobno je sve to potencijalno vrlo vrijedan materijal za ekonomiju, jer njegovom preradom prestaje potreba potrošnje nafte i derivata koji se koriste za njihovu proizvodnju.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
U Lidlu imaju jednokratne rukavice za kruh. Ja ih ne koristim i onda me svi cudno gledaju kako golim rukama uzimam strucu kruha. Glupani. Pocnite od sebe. Koliki idiot moras biti da to koristis.