Ekonomix
1858 prikaza

Hrvatske banke pune novca, kamate vjerojatno padaju

Hrvatske kovanice kune
Davor Javorović/ PIXSELL
Toliko su stabilne da ih neće slomiti niti Agrokor, niti bijeg Hrvata od većine vrsta kredita

Podaci Hrvatske udruge banaka na kraju trećeg kvartala 2017. pokazuju da se i građani i tvrtke u našoj zemlji zadužuju puno opreznije nego do sada, ali i to da sve skupa ipak polako raste. U rujnu ove godine u odnosu na prethodnu, za 0,7 posto rastao je iznos novih kredita i građana i tvrtki. Što se građana tiče, riječ je o sasvim pristojnom podatku, jer su s jedne strane, nešto veći rast od nas, imale Velika Britanija i Mađarska, a s druge Italija i Latvija.

Novac Natjerali ih Ekonomix Bankama kazne za skupe naknade siromašnima

Iz kompletnog pregleda HUB-a vidi se da su se hrvatski građani ove godine u prošli zaduživali nešto malo manje stambenim kreditima (2%), puno manje hipotekarnim (14%), otprilike isto koliko i za automobile, da se iz godine u godinu za nešto malo više zadužuju kreditnim karticama (ove godine 3,4% više nego prošle), a da su jedini rasli "ostali krediti stanovništvu".

Za stambene kredite HUB primjećuje i to da je kod njih najizraženiji pad kamatnih stopa, te da su one danas u svim novim članicama EU-a izvan eurozone te kamatne stope više nego u Hrvatskoj. Među članicama eurozone više kamate na stambene kredite imaju samo Litva i Latvija. HUB se u priopćenju, ipak, i ograđuje s napomenom da je bila riječ o stanju prije Vladinih najnovijih stambenih kredita za mlade. Nije da baš obećava da bi kamate u tom dijelu automatski morale rasti, ali to očito niti ne isključuje.

Isti toliki rast kredita tvrtkama kao građanima, od 0,7% nije baš najbolja vijest za ekonomiju, što HUB u priopćenju tumači kao posljedicu krizom u Agrokoru. No, i u tom dijelu Hrvatska je negdje između Luksemburga i Litve. I za građane i za tvrtke, odnosno nacionalnu ekonomiju, najvažniji je zaključak da su banke u Hrvatskoj, generalno gledajući, izrazito likvidne, odnosno da su pune novca koji naprosto žele negdje plasirati.

Novac, svežnjevi eura | Author: Pixabay Pixabay

To onda uz gospodarski rast naše zemlje i očito već zaboravljenu financijsku krizu diljem svijeta, znači da kamatne stope koje HUB naziva "najnižima u povijesti", ne bi trebale rasti. Dapače, ako si banke budu žestoko konkurirale, moguće je svašta. U sličnom tonu HUB spominje i kamatne marže, razliku između kamata koje banke ubiru na svoje kredite i kamata koje isplaćuju građanima i tvrtkama na ime njihovog novca na računima u bankama.

Prije godinu dana banke su se našle na udaru kritike zbog petih najviših kamatnih marži u EU28 (2,8 posto), odnosno čak trećih najviših kamatnih marži na nove stambene kredite koje su tada bile 3,8 posto. To se sada, navodi HUB, zaustavilo. Banke su pune novca, međusobno si konkuriraju, kamatne marže su se zaustavile na 2,84 posto i ne bi trebale dalje rasti. Osim ako se ne dogodi, tu si HUB opet ostavlja mali prostor, nešto baš posebno gadno s Agrokorom.

Banke su na kraju prošlog kvartala imale povrat uloženog u iznosu od 5,8 posto, odnosno, zaradu od 45 posto manje nego prošle godine. To samo po sebi uopće nije loše, ali HUB predviđa da će to do kraja godine sigurno biti niže, jer su neke banke počele drugačije procjenjivati svoje udjele u poslovima vezanima za Agrokor, zbog procjene vrijednosti imovine.

Banka NEETIČNO Ekonomix Banke - razotkriveno: Što zapravo rade s našim novcem?

Ono što je sigurno jest da zbog toga nitko ne bi trebao propasti. HUB dalje navodi i to da su banke u Hrvatskoj omjer "loših" i "dobrih" kredita u svom vlasništvu smanjile na samo 12,5 posto, što još uvijek nije malo, ali je daleko od vrhunca od 17,3 posto iz 2017. godine. A i ono što još uvijek imaju, za čak 60 posto toga imaju nekakva pokrića.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.