Ekonomix
146 prikaza

Hrvatska sa 7770 eura na 34. mjestu po bogatstvu građana

Novac
Thinkstock
Bruto imovina naših kućanstava lani se povećala 7,3%, po većoj stopi nego globalna, neto 12 posto

Svjetsko bogatstvo raste po mnogo većim stopama nego svjetski dug: lani se globalna bruto financijska imovina privatnih kućanstava povećala 7,1%, dok su se globalni dugovi popeli 4,3%.

Ako od bruto imovine koja je rasla tek nešto slabijom dinamikom nego 2013. oduzmemo 35 bilijuna eura duga, dobit ćemo impresivnih 100 bilijuna eura globalnog financijskog bogatstva.

Neto financijska imovina veća je 8,1% u odnosu na prethodnu godinu, pokazalo je Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report) u kojem se analiziraju stanje imovine i dugova u kućanstvima više od 50 zemalja.  Najbogatiji su i dalje Švicarci s 157.450 eura neto financijske imovine po stanovniku, slijede Amerikanci s 138.710.

Do 20. pozicije izmjenjuje se niz zemalja razvijene Europe: V. Britanija, Belgija, Švedska, Nizozemska i Kanada, no sve je više azijskih zemalja: tu su Japan Singapur i Tajvan, a tek iza njih Novi Zeland, Australija, Izrael, Francuska, Italija, Austrija i Njemačka. Japan je prvi put pretekao Kinu. Hrvatska je sa 7770 eura po stanovniku na 34. mjestu: bruto imovina naših kućanstava lani se povećala 7,3%, po većoj stopi nego globalna, neto 12 posto.

No, to nam nije dovoljno brzo: pali smo za pet mjesta. No, u Hrvatskoj traje i razduživanje: treću godinu zaredom dugovi su se smanjili dodatnih 0,6 posto. Izraženi kao postotak BDP-a, smanjili su se gotovo dva posto od najveće vrijednosti koju su imali 2010., na 41,3 posto.

Ipak, zaduženost Hrvatske razočaravajuće premašuje prosjek država članica EU od 32,9 posto. Zanimljivo je i da je broj ljudi koji pripadaju srednjoj klasi dosegnuo brojku od jedne milijarde i 85 posto ih dolazi iz Kine. Na svijetu je trenutačno 7,4 milijarde ljudi: svaki se sedmi čovjek svrstava u srednji sloj.  Rast se, kažu, sve više potiče zahvaljujući kućanstvima koja nastoje uštedjeti veće iznose; u Aziji i Americi tome znatno pridonose tržišta dionica.

Ukupna bruto financijska imovina od 136 bilijuna eura trenutačno je iznad vrijednosti svih svjetskih poduzeća i svih državnih dugova.

"Promatrači će te brojke tumačiti kao dokaz tzv. prenatrpanosti ušteđevina, ali to je gledište pogrešno. U odnosu na niske kamatne stope, previše kućanstava još ne štedi dovoljno za starost. Donositelji politika ne bi trebali nastojati ograničiti ušteđevine, već pronaći nove načine i poticaje kako bi se promaknula potražnja za kapitalom", kaže Michael Heise, glavni ekonomist Allianza, donosi Poslovni dnevnik.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.