Ekonomix
267 prikaza

Hrvati na dnu ljestvice financijske pismenosti

Kune
Davor Javorovic (PIXSELL)
Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da se u Hrvatskoj dugo nije radilo na financijskoj pismenosti i da je krajnje vrijeme za to

Hrvatski građani, posebno mladi do 19 godina, u financijskoj pismenosti zaslužuju otprilike ocjenu dovoljan, istaknuto je u četvrtak na okruglom stolu na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Okrugli stol organiziran je u sklopu Tjedna financijske pismenosti i Mjeseca pismenosti na globalnoj razini, a okupio je brojne sudionike i studente.

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da se u Hrvatskoj dugo nije radilo na financijskoj pismenosti i da je krajnje vrijeme za to, s obzirom na trendove u kreditiranju stanovništva, ali i stanje u državi s obzirom na prezaduženost i veliki javni dug.

Govoreći o sektoru kućanstava koji se kreditno brzo zaduživao u godinama prije krize pa oko 30 posto stanovnika ima neki oblik kredita, Vujčić je kazao da to sve povećava ranjivost i izloženost financijskim rizicima.

"Rizici zaduživanja i ranjivost stanovništva povećavala se do 2008. godine, jer se tada više kreditno zaduživalo, a nakon krize primjetno je da se stanovništvo počinje razboritije ponašati i razduživati", istaknuo je Vujčić

Spomenuo je i analizu o ranjivosti stanovnika na financijske šokove pogotovo tečajne i kamatne, pri čemu se pokazalo da ranjivost stanovništva potječe najviše od promjena u zaposlenosti, a dosta je straha i od promjene tečaja, dok ga kamatne promjene manje uzrujavaju.

Spomenuo je i nedavno istraživanje HNB-a o financijskoj pismenosti mladih koje je pokazalo da je ona najniža kod onih do 19 godina.

"HNB ne može puno učiniti za poboljšanje takve situacije, ali čini sve što može pa je tako lani ugostio više od 1.000 učenika i studenata radi njihova financijskog obrazovanja i opismenjavanja, a ove godine bit će ih i više", kazao je.

Vujčić kao i drugi sudionici okruglog stola smatra da je najbolji izlaz i rješenje obrazovanje i to od osnovne škole.

To je poručila i Marijana Ivanov s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta koja kaže da joj se sviđa što je takav model u prijedlogu kurikularne reforme koja bi, ako se počne provoditi brzo, za desetak godina mogla dati rezultate.

Dodala je i da financijsku edukaciju ne prati odgovorno ponašanje.

Pomoćnica ministra financija Ivana Jakir Bajo poručila je kako država shvaća da je financijska pismenost javni interes te je nastoji poboljšati kod svih dionika dok je Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta upozorava na važnost svijesti o financijskoj odgovornosti.

"Zadnjih par godina otvorio se velik problem zbog kredita u švicarskom franku koji je pokazao da je zbog nesvjesnosti kamatnih i valutnih rizika puno građana upalo u probleme", kazao je.

Voditelj kurikularne reforme Boris Jokić smatra da je za financijsku pismenost bitno odgovorno financijsko ponašanje i znanje, ali i kritičko mišljenje, kreativnost i poduzetnost. Sve to je, kako kaže, sadržano u reformi za koju se nada da će biti prihvaćena i krenuti što prije.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.