Hladan tuš za Marića - nije baš tako bajno kao što govori

Znate zašto je planiran pad BDP-a od 9,4 posto? Pa zato što bi, da je predviđeno 10 posto ili više, to probilo neku psihološku granicu. Naslovnice bi vrištale o dvoznamenkastom padu. Ne može Vlada reći ni da očekuje crni scenarij na jesen ili novi val epidemije jer bi time zakočila cijelu ekonomiju. 

A i da su cijele projekcije pada od 9,4 posto i manjka u proračunu od 23 milijarde kuna optimistične, jesu. One se mogu ostvariti ako se otvore granice, ako budemo imali turista, ali puno je realniji pesimističniji scenarij, rekao nam je jedan ekonomist blizak Vladi o novom rebalansu proračuna i Vladinim projekcijama o padu gospodarstva. 

Vlada i ministar financija Zdravko Marić, s druge strane, cijelo vrijeme govore o naglom padu, ali i brzom oporavku sljedeće godine. Marić je priznao i da je cijeli novi proračun za ovu godinu baziran na pretpostavci da se ne pojavi drugi val epidemije. 

A predsjednik Sabora i glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković poručio je kako je bolje ići na izbore tijekom ljeta jer već na jesen “treba donositi teške odluke”. Cijelo opravdanje HDZ-a za izbore “u kupaćima” temelji se na tome da bi bilo nemoguće održati izbore na jesen u slučaju nove epidemije. 

Dakle, ovdje vidimo jasnu razliku da politika predviđa crne dane, a ekonomski to uopće nije predvidjela u proračunu. U njemu sve pršti od optimizma iako je i pad od 9,4 posto najveći još od ratnih vremena. Vlada nije smanjila, ali niti povećala proračunsku potrošnju, koja je i dalje ostala na najvećoj razini u povijesti. 

U ovoj godini planiraju potrošiti 147 milijardi kuna. Rupa od 23 milijarde kuna najviše dolazi od pada prikupljenih trošarina i PDV-a za više od 15 milijardi kuna, a zatim od doprinosa za 3,8 milijardi kuna te poreza na dobit, kojeg planiraju prikupiti 2,8 milijarde kuna manje. 

Vuk Vuković Top News "Uhljebi će uništiti i ovo malo gospodarstva koje želi opstati"

Tu rupu vlada planira pokriti zaduženjem. No hladan tuš na ove Vladine brojke stiže od Povjerenstva za fiskalnu politiku, koje je vladajuća većina morala osnovati kao nezavisno tijelo koje razmatra Vladine proračunske planove. Njega vodi HDZ-ovka Grozdana Perić, ali samo je ona predstavnica politike. 

Ostali članovi su nezavisni stručnjaci: Maroje Lang iz HNB-a, Vesna Kasum iz Državnog ureda za reviziju, Maruška Vizek, čelnica Ekonomskog instituta, Vjekoslav Bratić iz Instituta za javne financije te Domagoj Karačić, koji predstavlja ekonomske fakultete, i Zoran Šinković, koji predstavlja pravne fakultete. 

Dakle, ne može se reći da je ovo tijelo pristrano. A njegova ocjena proračunskih brojki koje je predstavila Vlada može se sažeti u sljedeće: planirali ste preoptimistično i niste u obzir uzeli mnoge rizike. Naravno, na tih šest stranica mišljenja oni ne ulaze u to zašto je Vlada to učinila iako je jasno da se radi o tome da prije izbora ne želi izlaziti s pesimističnim brojkama i projekcijama nego gradi optimističnu priču. 

Makroekonomske i proračunske projekcije su razmjerno optimistične i ne uključuju moguće učinke ostvarenja negativnih rizika, koji su potencijalno veliki. Rizici ostvarenja ovih projekcija su znatni i naglašeno negativni, a vezani su u prvom redu za neizvjesnost intenziteta i trajanje epidemije te eventualne financijski značajne mjere nužne za njeno suzbijanje. 

Ekonomski rizici se odnose prije svega na znatno veći inicijalni pad BDP-a od projiciranog, snažniji pad potencijala gospodarstva, nedovoljno brz oporavak i prijenos novih negativnih šokova iz inozemstva – navodi se u mišljenju povjerenstva od 11. svibnja, koje je ostalo prilično ispod medijskog radara. 

Povjerenstvo smatra da je Vlada trebala puno “konzervativnije” planirati proračun i svoje projekcije zbog tih rizika. Prevedeno, morali su ukalkulirati i veći pad prihoda i kako pokriti potreban novac. 

UPADLJIVA ŠUTNJA Top News A branitelji? Hoće li se Plenki usuditi rezati i njima?

Navode i kako je Vlada statistički prikazala prihode kojih i neće biti. Naime, iskorištena je statistička mogućnost da se porez i doprinosi vode u ovoj godini jer su tad nastali. Ali zbog paketa pomoći koji uključuje odgodu naplate koju su koristile već tisuće tvrtki, a njihov broj se povećava, oni uopće neće stići u proračun.

Ako tvrtke ne propadnu, oni će biti uplaćeni na rate sljedećih godina. Ako propadnu, neće ih ni biti. Iako ih proračun vodi kao da svi redovno uplaćuju. 

- Ti prihodi se bez obzira na odgodu plaćanja računaju kao prihod u godini nastanka, što znači da će stvarni priljev sredstava biti znatno manji - navodi se u mišljenju povjerenstva. 

Nadalje, oni ističu da je ovaj proračun planiran na pretpostavci da se sve mjere pomoći (radi se oko 10 milijardi kuna jednokratno) smještene u razdoblje od ožujka do lipnja. Ako se bilo koja od njih bude morala nastaviti, ako se bilo koja od njih, poput isplate 4000 kuna po radniku, bude morala ponoviti, to pretpostavlja novi trošak, koji uopće nije planiran. 

Također, Vlada nije uračunala još jednu važnu sastavnicu koja utječe na prihode i rashode proračuna nakon što su u proračunu prenamijenili novac. Država je već prepolovila javne nabave, štedi u tom dijelu, ali to utječe i na to koliko će proizvoditi privatni sektor koji je trebao osigurati ta dobra. Također, bit će i manje investicija iz europskih fondova.  

- Prenamjena će se odraziti na pad intermedijarne potrošnje, što podrazumijeva značajan pad državne potrošnje i slabiju potražnju prema privatnom sektoru u razdoblju jenjavanja epidemije, kad se očekuje nedostatna domaća potražnja. Prenamjene će se odraziti i na provedbu programa i projekata financiranih iz sredstava EU s obzirom na to da je značajan dio sredstava preusmjeren na nabavu zdravstvenog materijala i opreme te financiranje mjera za očuvanje radnih mjesta – navodi se u mišljenju. 

Kritika je izrečena i na to da se u projekcijama i proračunu Vlada uopće ne bavi time kako ponovno potaknuti gospodarstvo. 

- Ne predviđaju se dodatne aktivnosti koje bi mogle potaknuti brži gospodarski oporavak nakon prolaska vrhunca epidemije - navodi rizike Vladina pristupa povjerenstvo. 

Na kraju navode i rizike financiranja na vanjskom tržištu, koje bi moglo dovesti do većeg troška kamata. Iz svega ovoga jasno je da je inače konzervativni Marić, koji je cijeli svoj mandat planirao štedljivije, pa je na kraju uspio ostvariti višak i polako smanjivati javni dug, ovaj put učinio suprotno. Ovi izbori su ključni za Plenkovićevu vladu, pa želi ostaviti što bolji dojam i gurnuti probleme pod tepih do jeseni te se nadati da će turista biti, a korone neće. 

Iako je nemoguće očekivati da se sve vrati na staro do rujna. Broj nezaposlenih će narasti (ekonomist Vuk Vuković predviđa još 160.000 nezaposlenih, odnosno udvostručenje sadašnjeg broja), a to će nužno voditi do još većih ekonomskih problema. Vlada ne želi prije izbora ući niti u sukob sa sindikatima, pa ide na minimalne uštede, poput neisplate povišica, božićnica i jubilarnih nagrada. 

U planu reformi, koji je bio prilika da se krene u jače promjene koje bi osigurale učinkovitiju upravu i otpornije gospodarstvo, nema skoro ničega nego je riječ samo o kozmetici.