Ekonomix
4875 prikaza

Hernadi ucjenjuje s tri milijarde: Neću plaćati porez!

Zsolt Hernadi (lijevo) i Viktor Orban (desno)
Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Ako država ne odustane od nameta na tzv. derivate izgubljene u preradi, nema mađarskog ulaganja u obnovu rafinerijskog pogona Rijeka

Transformacija energetskog biznisa na području Rafinerije Sisak, uz modernizaciju Rafinerije u Rijeci, koja, prema planu, iznosi između 3,5 i četiri milijarde kuna, nešto su što će rafinerijski biznis u Ini učiniti dugoročno održivim i profitabilnim. To se čeka godinama, a u planu je poslovnih aktivnosti za ovu godinu i pozdravljamo to ulaganje, pravdao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić (HDZ) zašto je Vlada odlučila podržati prestanak prerade nafte u Rafineriji Sisak.


Istodobno je Vlada odlučila, nakon 17 godina, izmijeniti i Zakon o privatizaciji Ine i ukloniti dosadašnje prepreke za preuzimanje većinskog dijela kompanije od mađarskog MOL-a ili bilo koga drugoga. I ministar i Vlada tad su bili pod pritiskom da previše popuštaju, a radnici iz Siska otvoreno su ih prozvali za izdaju jer je HDZ u izbornoj kampanji obećavao da se rafinerija neće zatvoriti.

Viktor Orban i Zsoltan Hernadi otvorili novi pogon butadiena u tvornici Tiszai Vegyi Kombinat Vrijeme ide Top News Hrvatska opet kasni: Nećemo stići osuditi Hernadija

Zato su se ministar Ćorić, ali i cijela Vlada, uhvatili za obnovu rafinerije u Rijeci kao ulaganje koje će kompenzirati zatvaranje Siska, ali i zakonske izmjene. No ovaj tjedan doživjeli su hladan tuš iz mađarskog MOL-a, koji s 49 posto udjela u Ini upravlja tom kompanijom dok Hrvatska s 44,8 posto sve više postaje pasivni promatrač. MOL je postavio nove uvjete ulaganja u Rijeku preko svog čelnog čovjeka Zsolta Hernadija.

Treba podsjetiti da je MOL preuzimanjem Ine obećao obnoviti obje hrvatske rafinerije, koje su hranile oko 1300 radnika. No teško je pobrojiti sva obećanja koja su stizala kad je riječ o ulaganjima u Rijeku a koja dosad nisu ispunjena. Skoro svaku godinu-dvije ili Ina ili MOL objavljivali su da se pripremaju za to ulaganje, ali su se onda jednom pravdali da ulaganja neće biti dok Sisak proizvodi gubitke, pa zbog krize, pa zbog oporezivanja...

Uglavnom, postrojenje za obradu teških ostataka koje bi napokon moderniziralo rafineriju nije izgrađeno ni 17 godina nakon što su Mađari ušli u Inu. 
A sudeći prema izjavama iz Mađarske, obnova neće početi ni ove godine. Čelnik MOL-a Zsolt Hernadi za vikend je razgovarao s mađarskim novinarima o poslovanju MOL-a, a veliki dio posvetio je i odnosu s Hrvatskom te upravljanju Inom. I jasno je rekao da neće obnoviti rafineriju u Rijeci dok vrijedi dosadašnji sustav oporezivanja!

Ivo Sanader, Zsolt Hernadi, 2009. | Author: YouTube YouTube

Rekao je da su oni spremni uložiti skoro tri milijarde kuna u obnovu, a onda je prebacio lopticu na hrvatske vlasti. ž

"Hrvatska još oporezuje gubitak derivata izgubljenih u preradi. Sve dok je tako, dok se ne dogode zakonske izmjene, ulaganje u Rijeku ne može biti profitabilno", rekao je Hernadi i dodao da MOL želi od Ine stvoriti efikasnu kompaniju i da u tom ima potporu Vlade u Zagrebu.


Za razliku od izjava u Hrvatskoj da Sisak ima novu budućnost, mađarski mediji prenijeli su veoma izravnu pohvalu koju je izrekao nakon što su uprava i nadzorni odbor, u kojem sjede i hrvatski predstavnici, prihvatili da se prerada u Sisku – ugasi. Zanimljivo da Hernadi nije spomenuo da će prerada biti u Rijeci nego je mađarski portal portfolio.hu prenio da je rekao kako će prerada nafte biti "negdje drugdje”, a zatvaranjem Siska eliminirat će se izvor gubitaka.

No vratimo se samom oporezivanju kao uvjet da MOL napokon da zeleno svjetlo za modernizaciju Rijeke. Kad je krajem prošle godine Ina priopćila da će uložiti u riječku rafineriju, a u Sisku ugasiti preradu i prenamijeniti ga, ostavili su jasne ograde za tu investiciju. Ali u Vladi ih očito nitko nije htio vidjeti, pa je sad Hernadijeva izjava izazvala čuđenje.

Ina je tad priopćila da će uložiti u Rijeku u postrojenje za obradu teških ostataka, rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu luku sa skladištem za naftni koks, te da će time rafinerija s četiri milijarde kuna investicija postati vrhunska europska rafinerija.

Vladimir Putin, Viktor Orban Feljton (2) Top News Jedan susret Orbana i Putina promijenio je EU zauvijek

"Konačna odluka o investiciji u projekt planirana je za 2019. godinu, pod uvjetom da budu zadovoljeni svi preduvjeti kojima će se osigurati povrat investicije, a postrojenje bi trebalo biti pušteno u rad 2023.", priopćili su tad iz Ine.


Dakle, jasno je i da su tad ostavili ogradu profitabilnosti i povrata investicije, a sad je samo Hernadi to dodatno konkretizirao. Čini se zato da su Mađari opet povukli za nos Hrvatsku vladu. Ili to ili je sve bilo unaprijed dogovorena strategija da se amortizira nezadovoljstvo javnosti zbog zatvaranja Siska i izmjene Zakona o privatizaciji Ine. Bivši ministar financija Slavko Linić objasnio je što se to točno oporezuje i da država ni u kojem slučaju ne smije odustati od toga.

On je naplatio Ini i 319 milijuna kuna duga od tog poreza, a unatoč sudskim žalbama, država je pobijedila i na sudu. Linić ukratko pojašnjava da Hrvatska nema nikakav posebni porez, različit od Europske unije. Radi se o tome da se derivati koji se koriste za rad rafineriji ne oporezuju u određenom postotku, ali Linić objašnjava da MOL traži se ne oporezuje šest do osam posto umjesto standarda koji je u Europi – dva posto.

On objašnjava da su čak i izašli u susret Ini i MOL-u, oslobodili više nego što je europski prosjek od oporezivanja, ali nisu zadovoljni. Ova najava Hernadija ga nije iznenadila, ali ga je razljutila.

Zsolt Hernadi | Author: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

"Očito se obećanjem investicije u Rijeci opet pokazalo da su Mađari lažovi. Nije problem porez nego njihovo neodgovorno ponašanje i neulaganje. Zastarjela je tehnologija, rafinerija ima propuštanje, pa bi sad da im država prizna gubitke iznad svih standarda. U biti traže dozvolu da i dalje imaju lošu tehnologiju. Da su ulagali u rafineriju kao što su obećali, ne bi danas pričali o porezu i profitabilnosti. A izjave Hernadija, koji sad to ponovno izvlači, jasno pokazuju da su na prevaru došli do trgovačke mreže Ine u Hrvatskoj i da ne planiraju ništa ulagati. Nakon Siska ugasit će i Rijeku", žestok je Linić, koji je i sam u svojoj karijeri vodio rafinerije, pa kaže da itekako zna o čemu priča.

Na ove Hernadijeve najave nije bilo nikakvih službenih ni neslužbenih reakcija s hrvatske strane, a niti smo je mi dobili. 
Hernadi je inače suoptužen s Ivom Sanaderom, kojem upravo traje suđenje. Hernadija hrvatsko pravosuđe traži pod optužbom da je dao Sanaderu deset milijuna eura mita za upravljačka prava u Ini.

Čak je i vraćen na Interpolovu crvenu tjeralicu, ali Mađarska ga pravnim manevrom ne želi izručiti jer smatraju to zaštitom svojih strateških interesa. Hernadi je mađarskim novinarima otkrio i da mu uopće ne smeta u radu ta tjeralica. 
Osvrnuo se i na najavu Vlade RH da će otkupiti dionice Ine od MOL-a. I tu je bio prilično izravan.


"O tome se zasad uopće ne pregovara", rekao je Hernadi o obećanju koje je dao Plenković prije skoro dvije i pol godine.

Zsolt Hernadi Šef MOL-a Top News Bježi od hrvatske pravde, a Mađarima donio probleme

Hernadi je inače i kućni prijatelj i jedan od najvažnijih biznismena mađarskog premijera Viktora Orbana, koji se silno zalaže i da Hrvatska makne tjeralicu protiv njega. No možda to neće ni biti potrebno jer postoji opasnost da cijeli slučaj protiv čelnika MOL-a ode u zastaru ako suđenje Sanaderu ne završi ili do kraja 2019. ili na proljeće 2020., zavisno o pravnom tumačenju.

No rok je blizu. Sprega mađarske vlade, MOL-a i ostalih državnih energetskih kompanija vidljiva je i iz ponude da mađarske tvrtke postanu suvlasnici 25 plus jedne dionica budućeg LNG terminala na Krku. Ponudu nisu poslale, primjerice, mađarske plinske kompanije MVM nego u njihovo ime pregovara mađarska vlada. Pismo namjere poslao je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto i potvrdio da su oni kao vlada zainteresirani za kupnju udjela.

Istodobno njihove kompanije nisu u ranijem postupku dale obvezujuće ponude za zakup tog terminala. 
Hernadi smatra također ulazak u LNG terminal dobrim poslovnim potezom za mađarsku stranu. No nakon što nisu htjeli zakupiti kapacitet, iskoristili su pregovore o terminalu za druge ustupke, te na kraju žele imati kontrolni paket, hrvatski stručnjaci s kojima smo razgovarali su oprezni.

Jednostavno smatraju da Mađarska na mala vrata i za relativno male novce želi imati vlasničku sukontrolu nad LNG terminalom. U kontekstu da je mađarska politika izuzetno bliska s ruskom, koja je protiv terminala, boje se da bi njihov ulazak mogao značiti nove opstrukcije gradnje.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.