Već za sedam mjeseci građani će biti suvlasnici Hrvatske elektroprivrede. Zarađivat će trgujući dionicama i od svakog kilovata struje koji potroše. Novac koji su dali za udio u HEP-u omogućit će nove investicije i energetski neovisniju zemlju. Vlada, doduše uglavnom putem anonimnih izvora, uporno pokušava progurati tu priču. Koja će najvjerojatnije ostati bajka.
Nakon sve izglednije propasti monetizacije autocesta, Vladi hitno treba neki novi velik projekt, ali nešto s čime će građani biti zadovoljni. Možda nešto i zaraditi. I Ivo Sanader je lukavo prodavao dionice Ine i HT-a na burzi prije izbora. Omogućio je da se svatko uživi u velikog igrača na burzi za sitne novce.
Kukuriku Vlada sada to pokušava napraviti s HEPom. On je prilično sigurna tvrtka koja teško može propasti jer potrošači uvijek trebaju struju. Zašto će onda Vladina najava vjerojatno ostati neispunjena? Zato što u inicijalnu javnu ponudu(IPO) najveće elektroenergetske kompanije idu bez ikakvih pripremljenih analiza. Ciničniji primjećuju: I bez poznavanja hrvatskih zakona.
"HEP d.d. se ne može prodavati na burzi. On kao takav je samo skup tvrtki. Zasad nije stigao nikakav nalog da se naruče konzultanti. Nismo obaviješteni ni koji bi se dio i kako prodavao", kaže nam izvor iz samog HEP-a koji je jako začuđen s najavama iz Vlade.
Unutar HEP-a najveći i najvrijedniji dio predstavlja tvrtka koja nam svima prodaje energiju i šalje račune. No taj se dio ne smije prodavati. Njihov je osnovni cilj uvijek osigurati opskrbu, i to je tzv. regulirana, ne tržišna djelatnost.
Ostaje još HEP proizvodnja od važnijih dijelova. Ali oni uopće nisu pripremljeni i regulativa kaže da bi samo trebali prodavati struju na burzama, ne i sami biti prodani.
U HEP-u je tu još i trgovina, ali oni se samo brinu za kupnju i prodaju struje i nemaju preveliku vrijednost. Tu je i niz manjih tvrtki, od onih koji upravljaju odmaralištima, pa do onih koji se bave obnovljivim izvorima energije. Kada se govori o prodaji HEP-a građanima, sigurno se ne misli na njih.
Iz Vlade već računaju da bi prodali 20-ak posto HEP-a mirovinskim fondovima i građanima. A jedini koji je upozorio da tek treba napraviti analize i da ništa nije gotovo je Mladen Pejnović, predstojnik Ureda za upravljanje državnom imovinom.
On je rekao da tek treba naručiti konzultante koji bi odlučili hoće li se HEP uopće prodavati, ako da koji njegov dio, što bi to značilo i bi li se isplatilo.
Izbor konzultanata još nije ni počeo, a kada oni budu izabrani, trebat će mjeseci da naprave kvalitetnu analizu. HEP je tvrtka s 12.000 zaposlenih razbijenih u niz tvrtki. Još nisu prošli niti restrukturiranje koje se obećava tri godine. A bez njega teško će se postići dobra cijena.
"Cijela je ta najava jedna predizborna svinjarija", kaže Zlatko Koračević, bivši čelnik HEP-a.
On je uvjeren da od inicijalne javne ponude na burzi neće biti ništa. Smiješne su mu najave iz Vlade da bi se novac koji bi se dobio od građana, HEP iskoristio za gradnju hidroelektrana Kosinj i Ombla.
"Pa ova vlada je odustala od Omble kad smo imali novac! HEP treba restrukturirati, samo na nabavi se mogu napraviti uštede od 400 do 500 milijuna kuna i mene su blokirali u toj reformi. Sada su ostvarili velik profit zahvaljujući dobroj godini i zaista imaju novca kao pljeve. Ali opet ne pokreću investicije", kaže Koračević.
Njemu je mnogo bolji model tzv. projektnih obveznica. Mirovinski fondovi i građani bi sudjelovali, ako žele, samo u gradnji konkretne elektrane.
Vlada također još nije donijela nikakvu odluku. Jedino što je navedeno u strateškom dokumentu jest da će se ispitati ove godine mogući izlazak HEP-a na burzu i prodaja građana.
