Ekonomix
2791 prikaza

HDZ-u se lokalni šerifi obijaju o glavu - zbog njih plaće ne rastu

Zdravko Marić i Andrej Plenković
Dusko Jaramaz (PIXSELL)
Ako bi Marić povećao osobni neoporezivi dio plaće, to bi značilo da će lokalnim moćnicima ostaviti manje novca. A to se ne smije pred izbore....

Kad bi Vlada podigla neoporezivi dio plaća na 4200 ili 4300 kuna, to bi zaista bio rat. Ne vjerujem da će se to usuditi prije izbora, otvoreno nam kaže jedan sugovornik iz lokalne uprave upućen u pregovore i razgovore koji se vode s ministrom financija Zdravkom Marićem. 

Podizanje neoporezivog dijela plaće s trenutačnih 3800 na 4200 kuna automatski bi povećalo sve plaće svih zaposlenih u zemlji osim onih koji i danas zarađuju ispod 3800 kuna. 

Neke procjene kažu da bi plaće prosječno porasle stotinjak kuna mjesečno, čime bi se automatski podignuo i standard zaposlenih, a zemlja bi bila konkurentnija. 

Ali ta ideja pada jer bi Vlada protiv sebe otvorila frontu 576 lokalnih čelnika gradova, županija i općina, vjerne stranačke vojske koja je potrebna na terenu. I ovaj primjer pokazuje kako neke stvari koje se u Hrvatskoj uporno guraju pod tepih puknu u lice vladama koje ih nisu riješile. A jedna od njih je svakako teritorijalni ustroj, za koji sve analize pokazuju da je preusitnjen i neučinkovit, ali na toj reformi nije ništa učinjeno.

Gabrijela Žalac Ide i ona Top News Plenki joj sređuje super posao - Žalac bježi iz Hrvatske

Ali ova Vlada je u priličnoj pat poziciji. HDZ-ovi ljudi su na čelu udruga općina, gradova i županija. Dali su lokalnim čelnicima veće ovlasti, otežali smjenjivost, dali su im i više novca od poreza, nisu ukinuli ni jednu općinu koliko god bila neodrživa, a sad polako shvaćaju da su time i sebi vezali ruke. 

Ministar financija Zdravko Marić i Vlada izgubili su alate kako rasteretiti rad. S jedne strane, povećavali su doprinose za zdravstvo kako bi pokrpali rupu, ali ni to nije bilo dovoljno jer sustav nije reformiran. I novi dugovi se ponovno gomilaju. Doprinosi za mirovine se ne smiju dirati jer ionako nedostaje 17 milijardi kuna svake godine za mirovine.

Ostalo im je ono što pokušavaju sad napraviti, smanjiti oporezivanje mladih radnika do 30. godine, dati mogućnost poslodavcima da isplaćuju 5000 kuna za prehranu bez poreza, daju radnicima nagrade ili druge olakšice. Ali već i tu su naišli na otpor gradova, županija i općina, a što bi tek bilo da idu dodatno dizati dio plaće koji se ne oporezuje. Udruga gradova izradila je analizu po kojoj lokalna uprava gubi čak 800 milijuna kuna neoporezivanjem i blažim oporezivanjem mladih radnika, a najava je da će tražiti kompenzaciju od države. 

Zdravko Marić | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)
"Pozornost cijele javnosti je usmjerena na Vladu i Marića. Na njih idu sve strelice da je rad previše oporezovan, ali nitko i ne spominje da je taj porez prihod lokalne uprave koja se bori protiv svakog rasterećenja. Da se već podignuo neoporezivi dio dohotka, bio bi manji pritisak za povećanja plaća u javnom sektoru, od medicinskih sestara i liječnika do policajaca jer bi i njima tim izmjenama bile povećane plaće. Sve analize pokazuju da za to ima prostora, ali ipak se to neće dogoditi. Zato se ide na neka alternativna, lošija rješenja, poput neoporezivanja dodataka za hranu, plaćeni smještaj, nagrade za radnike, neoporezivanje rada mladih... To će dodatno zakomplicirati porezni sustav i otvoriti prostor za novu sivu zonu. A sve zato što jedan problem perpetuira drugi i zato što se zbog straha od lokalnih čelnika neće primijeniti jednostavna rješenja poput dizanja neoporezivog dijela dohotka. Građani tako plaćaju danak teritorijalnog ustroja i gradonačelnici dobivaju više kako bi mogli dijeliti umjesto da to ostane radniku", kaže nam sugovornik blizak ministru financija Zdravku Mariću. 

Lokalna uprava je ove i prošle godine dobila više nego ikad. Kad je 2017. smanjen porez na dohodak, prvo su dobili novac direktno iz proračuna. Zatim im je umjesto toga prepušten sav porez na dohodak, na koji još ide prirez u onim općinama i gradovima koji su ga uveli. 

Skup HDZ-a u Dubrovniku Svoj svome Top News HDZ promijenio zakon za 186 novih uhljeba

Rezultat? Prošlu godinu su gradovi, općine i županije završili s nevjerojatnih dvije milijarde kuna viška na računu. A već u polovici ove godine skupili su 1,2 milijarde kuna viška. Radi se o novcu koji im se slio u proračune, a ostao je kao višak kad su poplaćali sve svoje račune i plaće. Očekuje se da će do kraja godine zbog jače zaposlenosti još podebljati svoj račun, ali ipak nisu sretni nikakvim olakšicama koje povećavaju plaće radnika. 

Županije, gradovi i općine su lani imale rekordnih 26,3 milijarde kuna prihoda, čak 3,3 milijarde kuna više nego 2017. jer im je država prepustila sav porez na dohodak. Kad se gleda samo prihod od poreza na dohodak i prireza, situacija je još bolja. Gradovi su imali 2,3 milijarde kuna više, općine milijardu kuna, a županije 600 milijuna kuna više. I taj silni novac nisu uspjeli potrošiti. A tako će biti i ove godine ako se budu slijedili trendovi iz prvih pola godine. 

Zašto se onda bune i protiv rasterećenja za mlade po kojima oni do 25 godina uopće neće plaćati porez, a oni između 25 i 30 godina će plaćati polovicu propisanog poreza i prireza?

"Činjenica je da imamo više prihoda nego prošlih godina. Kad se gleda sve konsolidirano, lokalna i regionalna samouprava bi mogli podnijeti ovo rasterećenje. Ali problem s ovim izmjenama je da su koncentriran na mali broj gradova koji puno gube. Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Varaždin i ukupno devet velikih gradova izgubit će 360 milijuna kuna ili 45 posto onoga što gubi lokalna uprava. Od toga će pet gradova pasti na razinu prihoda iz 2014., a u međuvremenu je rasla i cijena rada, cijena građevinskih radova te energije koja se troši. Jasno je da je to za njih neodrživo", kaže Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova.

Dubravka Šuica Dobra karijera Top News Sindrom Šuice: Kako je profesorica zaradila milijune

On kaže i da ih nitko nije obavijestio o potencijalnom planu o povećanju neoporezivog dijela dohotka na 4200 ili 4300 kuna, ali da bi s tim bila napravljena nova nepravda jer bi samo 30-ak posto zaposlenih onda uopće plaćalo porez na dohodak.

Udrugu gradova vodi Željko Turk, HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića i član predsjedništva te stranke. Zajednicu županija vodi Goran Pauk, moćni HDZ-ovac i župan Šibensko-kninske županije. Udrugu općina vodi Martin Baričević, načelnik Jesenica i saborski zastupnik HDZ-a. Već iz toga je jasno koliko su te udruge jaki stroj za pritisak na premijera Plenkovića.

Osim toga, Milan Bandić, koji je HDZ-ov koalicijski partner, drži nužnih 11 zastupnika u Saboru bez kojih ne bi bilo Vlade. A Zagreb svakim rasterećenjem najviše gubi jer je u njemu najviše zaposlenih, i to onih s najvećim plaćama. I žestoko je protiv izmjena. Na kraju,  u Saboru je ukupno 25 gradonačelnika i načelnika koji su i zastupnici te ih je većina upravo u klubu HDZ-a. Dakle, ići protiv njih znači potencijalno i ugroziti saborsku većinu, ali i izložiti se bojkotu na terenu pred predsjedničke i parlamentarne izbore. Kad se sve to zna, nije ni čudno da se u sustavu lokalne uprave ništa ne mijenja. 

Milan Bandić i Andrej Plenković na postavljanju kamena temeljca Spomeniku domovini 2019. | Author: Patrik Macek/ PIXSELL Patrik Macek/ PIXSELL
"Zbog guranja poreznih izmjena i rasterećenja rada, neki u HDZ-u otvoreno prigovaraju da Zdravko Marić ne radi u interesu stranke. On nema jako političko zaleđe, a Andrej zna da će, ako stane na njegovu stranu, dobiti novi front. Slično se događa i s novim mladim ministrom uprave Ivanom Malenicom. On je kao znanstvenik inzistirao na ideji da je nužno provesti spajanje općina i gradova, ali je ubrzo ušutkan i to se više ne spominje. Zato neće biti ništa ni od te reforme. Jednostavno su Malenici savjetovali da to sad ostavi po strani i bavi se drugim stvarima", kaže nam jedan visokopozicionirani HDZ-ovac. 

HDZ je pogotovo radio na jačanju županija i lokalne uprave, a cilj im je bio izgraditi dobre veze s bazom koju Plenković nikad nije pretjerano imao. Tako su prije dvije godine izmijenili zakon i otežali smjenjivanje gradonačelnika, načelnika i župana. Vijećnici im više ne mogu jednostavno srušiti proračun i tako izazvati nove izbore.

atim su im prepustili sav porez od dohotka što je značilo poplavu novca. Zadnjim izmjenama zakona su poslove državne uprave prepustili županijama. Iako je to predstavljeno kao racionalizacija, u biti su zauvijek zatvorili mogućnost da se županije ukinu, što već godinama predlažu stručnjaci. S novih 200 poslova koje preuzimaju u nadležnost, županije će postati zacementirane u sustavu. 

Prosvjed radnika ispred Banskih dvora Lovu na sunce! Ekonomix Zato nam plaće rastu 4 puta sporije nego u Rumunjskoj

"A kako je sve funkcioniralo, najbolje svjedoči da su ljudi u uredima državne uprave imali i 20 posto manju plaću nego ovi u županijama iako su radili znatno složenije poslove. Ne bi me čudilo da sad još županije traže dodatne novce od Vlade za te plaće", kaže nam upućeni sugovornik iz ministarstva. 

Iako je ova Vlada definitivno išla na ruku lokalnoj i regionalnoj samoupravi, visokopozicionirani sugovornik iz HDZ-a kaže da su svjesni da se postigao i kontraefekt. Pogotovo što se tiče toga da su trebali dobiti odane stranačke ljude koji bi trebali biti okosnica za dobivanje svakih izbora. 

"Pomalo je iritantno da netko dobije 70 posto na lokalnim izborima, a onda kad treba povući za europske izbore, dobijemo 30 posto u tom gradu. Imaju oni opravdanja, ali je jasno da imaju i svoju mrežu te im je primarno zadržavanje vlasti za sebe, a tek onda misle i na stranku", rekao nam je. 

Županije, gradovi i općine zapošljavali su krajem prošle godine 14.058 službenika i namještenika. To je čak 478 više zaposlenih nego na kraju 2015. godine. 

Na njihove plaće je odlazilo oko 2,4 milijarde kuna godišnje, a na materijalne troškove cijele lokalne i regionalne samouprave još 6,5 milijardi kuna. Dakle, devet milijardi kuna dajemo za tzv. hladni pogon. 

Andrej Plenković | Author: Patrik Macek/ PIXSELL Patrik Macek/ PIXSELL
I to nije sve. U 576 gradova, županija i općina postoje čak 1322 gradonačelnika, župana, načelnika i njihovih zamjenika. Njihov broj treba dodati na zaposlene službenike. Ali ni tu nije kraj. U regionalnim i gradskim vijećima još je oko 8400 političara. 

A oni postavljaju svoje ljude u lokalna komunalna poduzeća, ustanove, agencije... Nevjerojatan je podatak da nitko nema pojma koliko je ljudi tu zaposleno, ali je jasno da u malim gradovima i općinama bez blagoslova politike ne prolazi ni zapošljavanje čistačice. Nekadašnja ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović je upravo u tome detektirala zašto se ni jedna stranka ne usudi taknuti lokalnu samoupravu, a pogotovo HDZ koji ima najveći dio vlasti. 

"Velika je to mašinerija koja ima utjecaj na upošljavanje kadrova u lokalnim poduzećima i upravama. Imate oko 9700 dužnosničkih mjesta. Kad bi se smanjila i objedinila lokalna uprava, veliki dio tog utjecaja bi se izgubio. I zato nema političke volje za promjenama", rekla je već ranije bivša ministrica u razgovoru za 24sata. 

Miroslav Škoro Kod Stankovića Top News Škoro se "ne sjeća Sanadera", odgovorio na "gdje si bio '91."

I Europska komisija je u zadnjem izvješću upozorila na problem teritorijalnog ustroja i neučinkovite lokalne uprave, ali je i to iz političkih razloga potpuno ignorirano. 

"Postojećim teritorijalnom ustrojem povećavaju se troškovi te smanjuje kvaliteta i djelotvornost usluga", jasno je napisala Europska komisija. 

Dakle, hrvatski građani će s jedne strane i dalje plaćati skupu uslugu, a s druge imati niže plaće nego što bi mogli imati jer se Vlada nema snage zamjeriti lokalnim šerifima.

  • BESTpartizan 17:33 14.Listopad 2019.

    neće da smanji sebi place i lokalnim šerifima haha domoljubi rodoljubi

  • jessicabailey 17:09 14.Listopad 2019.

    Ovo je najbolji posao koji Google sada plaća. Prvog mjeseca primio sam 29736 dolara za rad 3 sata dnevno. Počeo sam prije četiri mjeseca i odmah sam ponio kući najmanje 7835 do 9454 dolara tjedno. ---->>> www.CashFLow77.Com