Agrokor ipak neće biti raskomadan i prodan dio po dio. Nastavit će poslovati, ali u njemu će jezgra biti samo zdrave tvrtke, poput Leda, Jamnice, ali i maloprodajnog lanca Konzum.
Izvanredni Vladin povjerenik Ante Ramljak u srijedu je predstavio nacrt nagodbe s onima kojima Agrokor duguje. Nagodba je najvažniji dokument otkako je država preuzela upravljanje posrnulim koncernom Ivice Todorića.
Ramljakovu, prilično kompliciranome modelu, zeleno svjetlo dalo je i privremeno vjerovničko vijeće u kojemu su mali i veliki dobavljači, banke i vlasnici obveznica, iako će najgore proći banke koje nisu upisale hipoteke na imovinu.
Osnovna ideja je razdvajanje na stari i novi Agrokor. U starom ostaju tvrtke koje ne mogu vratiti svoje dugove, koje nemaju dostatnu imovinu, ali i veliki dio dugova onih koje nastavljaju poslovati. Taj stari Agrokor će na kraju nestati. A s njim će biti otpisano između 18 i 27 milijardi kuna dugova koje je stvorio Ivica Todorić. Koliko točno? To nitko ne zna, nego su samo špekulacije.
- Sav dug koji nije moguće otplatiti zadržavaju stare insolventne kompanije koje idu u likvidaciju - poručili su iz Agrokora.
Ramljak je u obraćanju medijima objasnio:
- Osnova strukture je da se formira potpuno nova umanjena grupa s operativnim kompanijama u koju će se prenijeti zdravi dio operativnog poslovanja. I dio duga prenijet će se na novu kompaniju. Za sve ono što ostane na starom Agrokoru - otpisat će se dug, otvorit će se stečaj i likvidacija.
Na pitanje hoće li u imenu novog holdinga biti riječ "Agrokor", Ramljak je uz smijeh odgovorio:
- Ja mislim da bi svi voljeli da to ipak bude novo ime.
Stari vlasnici gube prava
U novom Agrokoru bit će barem 30-ak zdravih tvrtki koje imaju budućnost na tržištu, ali su ih dugovi zagušili. Kako bi nastavili normalno poslovati, njima će ostati samo dug koji mogu vraćati kroz godine iz svojeg poslovanja. Dugovi koje ne mogu vraćati ostat će u starom Agrokoru. Čitava ideja je napraviti dva sustava - jedan zdravi i jedan bolesni. Čak i zdrave kompanije koje nastavljaju poslovati imat će svog “zrcalnog” bolesnog dvojnika kojemu ostavljaju dio dugova.
- Za sada je više od 95 posto kompanija došlo do profitabilnosti, s nekima još moramo raditi. Većina kompanija je vrlo stabilna i posluje dobro i na njih ćemo se oslanjati, kaže Ramljak.
Opet nema službenih procjena koliko će dugova ostati u novom, zdravom Agrokoru koji će se vraćati kroz vrijeme. Ali sigurno će taj dug biti manji od onoga koji ostaje u starom Agrokoru i koji će morati biti otpisan. Procjena je da te kompanije vrijede opet između 15 i 20 milijardi kuna, ali to je opet neslužbeno.
Što će biti s onima kojima je Agrokor ostao dužan? To je možda i najkompliciraniji dio. Oni će svi postati suvlasnici novog holdinga koji će upravljati i starim i novim Agrokorom.
- Vjerovnici postaju vlasnici i oni će dalje odlučivati o sudbini Agrokora - jedna je od glavnih poruka izvanredne uprave na čelu s Ramljakom.
Stari vlasnici Agrokora gube sva prava, a to je prvenstveno Ivica Todorić, ali i oni koji su ulagali u dionice tvrtki iz koncerna Agrokor moraju se, izgleda, pomiriti da će sad izgubiti veći dio novca.
Dug za vlasništvo
Kako će se određivati tko će biti suvlasnik, a koliko duga će morati otpisati? To će biti poznato i predstavljeno u roku mjesec dana. Nagodba treba biti dogovorena do početka travnja. Svakako će veća prava imati oni koji su davali novac u postupku izvanredne uprave i dobavljači. Banke, koje nemaju osiguranja, mogle bi možda izgubiti i sve što su posudile. Ali zato postaju suvlasnici holdinga u omjeru koliko su posudili. A suvlasništvo u holdingu će se dalje preliti na zdravi, novi dio koncerna koji nastavlja poslovati u cijelosti.
Agrokor ima više od 5700 onih kojima je ostao dužan. Ante Ramljak je poručio da je nagodba i pravedna jer se uzima u obzir svaki pojedinačni dug. Kako je prezentirano, također omogućuje i brži završetak restrukturiranja i nagodbe pod izvanrednom upravom. Ako vjerovnici kasnije odluče razbiti koncern, to će biti izvan mandata izvanredne uprave.
Neviđeni model u Hrvatskoj
Ante Ramljak je poručio da nagodba ne bi mogla biti moguća bez donošenja i aktivacije “lex Agrokora” jer se time izbjeglo otvaranje stečajeva.
- Zahvaljujući tome što smo postigli održivost poslovanja ključnih kompanija iz sustava Agrokor, sačuvali radna mjesta i proizvodnju, sačuvana je i vrijednost za sve one kojima Agrokor duguje. To je stvorilo mogućnost nagodbe i budućnosti koju će odrediti vjerovnici - rekao je Ramljak. Njegov model nagodbe je dosad neviđen u Hrvatskoj.
Godina dana krize koja trese Hrvatsku
Je ili nije sve u redu?
Prošle godine u ovo doba počelo se špekulirati da u Agrokoru ne stoji dobro. Na to je upozorila i kreditna agencija Moody’s početkom siječnja. No sredinom mjeseca je ministar Zdravko Marić rekao kako je u Agrokoru sve u redu.
Panika, blokade i Alvarez
U veljači i ožujku već je jasno da je Agrokor u krizi. Todorić traži i ne dobiva pomoć Vlade. Dobavljači su krenuli u ovrhe i blokade. Banke i Todorić dovode Antonija Alvareza III.
Vlada preuzima uzde
Vlada na brzinu donosi ‘lex Agrokor‘ jer aranžman s bankama nije uspio. Ante Ramljak 10. travnja postaje izvanredni povjerenik nakon što je Ivica Todorić pristao predati upravljanje.
Smeće isplivalo na površinu
Otkrivaju se silne dubioze i neracionalnosti u Agrokoru tijekom proljeća i ljeta. Izvanredna uprava potpisuje sporni kredit sa zapadnim kreditorima od 580 milijuna eura kako bi preživjeli i isplatili dio staroga duga.
Uhićeni ništa ne znaju
Ivica Todorić je već u Londonu, kad su listopadu počela uhićenja njegovih menadžera. Tvrde da nisu odgovorni. Todorića se tereti da je s njima izvukao 1,4 milijarde kuna, a to je tek početak. Gazdu Britanija zasad ne izručuje.
Na nove noge
Nacrt nagodbe tek je početak, do polovice sljedeće godine znat će se novi vlasnici Agrokora, otpisi i kako će to utjecati na cijelo gospodarstvo.
Pucar: Puno je interesa, ne očekujem laganu nagodbu
Predsjednik Uprave Podravke te čelnik Udruge dobavljača Agrokora Marin Pucar izjavio je u srijedu, uoči sjednice Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora, kako proces postizanja nagodbe neće biti ni lagan niti brz te poručio kako je koprivnička kompanija već iskazala ambiciju za Ledo i na to gleda kao prirodnu mogućnost koja joj se otvara.
"Očekujemo rješenje koje bi prvenstveno trebalo biti prihvatljivo svima", rekao je Pucar u intervjuu Media servisu o nagodbi, dodavši kako to "sigurno da to neće biti niti lagan niti brz proces".
"Puno je interesa, puno je interesnih skupina. Trud koji smo svi dali u ovom procesu nam kazuje da bi trebali svi napraviti neki kompromis i na taj način doći do najboljeg rješenja za sve u ovom procesu. S jedne strane izvanredna uprava je imala puno pritisaka od svih dionika, interesnih skupina, koji su bili vezani uz Agrokor na razne načine. Nije bilo lako taj proces odrađivati. Rekao bih da su negdje na pola puta cijelog tog procesa", izjavio je.
Izrazio je uvjerenje da će kroz komunikaciju i suradnju uspjeti naći model da se u krajnjoj fazi postizanja nagodbe pronađe rješenje koje bi bilo najmanje loše za sve.
Podravka zainteresirana za Ledo
Na pitanje je li Podravka zainteresirana za neku od tvrtki iz koncerna Agrokor, poput Leda, Pucar je odgovorio da je Podravka već bila iskazala ambiciju za Ledom kada je na čelu kompanije bio Zvonimir Mršić i u budućnosti je to neka prirodna mogućnost koja se otvara.
"Ono što je danas bitno je da budući procesi koji se budu odvijali bi trebali biti procesi u interesima nacionalnog gospodarstva i njegove konkurentnosti na globalnom tržištu. U tom vidu Podravka vidi svoju mogućnost i povezivanja kompletne hrvatske prehrambene industrije - da kompanije koje imaju najveći sinergijski efekt na nacionalno gospodarstvo budu te koje će integrirati pojedine kompanije koje budu pojavljivale na tržištu", istaknuo je.
Dodao je međutim da je u ovom trenu još o tome prerano govoriti.
"Podravka iskazuje svoju ambiciju, kad dođe vrijeme, onda ćemo znati pod kojim uvjetima bi se to moglo ostvariti i tada Podravka sigurno želi biti aktivni sudionik tih procesa", rekao je između ostaloga Pucar.
Nagodbu treba najkasnije u proljeće iduće godine potvrditi Vijeće vjerovnika, a potom sud.
