Ekonomix
2187 prikaza

Gazda i Vlada su kamen oko vrata - vode Hrvatsku na dno

Sastanak Vlade
Patrik Macek/PIXSELL
Ozbiljne i najavljivane reforme nisu ništa bliže ostvarivanju, a dok Hrvatska tapka na mjestu, svi nas prestižu

Djelomično ili potpuno nenaplativi krediti, kolokvijalno nazvani loši krediti, guše Hrvatsku i naše banke još uvijek ih se ne rješavaju. Naime, suočene s nenaplativim dugovanjima, banke imaju dvije izgledne opcije. Jedna je otpis dugovanja, na što jako teško pristaju, a drugi je prodaja istog tog dugovanja po znatno sniženoj cijeni. 

Relativno donedavno je bio ogroman problem što naše banke nisu mogle riješiti se tih kredita, a riječ je o milijardama kuna nenaplativih potraživanja. Kako stoji u podacima Hrvatske narodne banke, nešto više od 8 milijardi kuna loših kredita je tijekom prošle godine prodano drugim agencijama. 2016. godine, piše Jutarnji, prodano je 5,9 milijardi kredita, a godinu dana ranije je taj iznos bio manji od tri milijarde. 

"Najaktivnije tržišta, s najvećim vrijednostima prodanih portfelja, uz Hrvatsku, bile su Rumunjska, Mađarska i Slovenija. Iako su korporativni nenaplativi krediti još uvijek najčešći oblik trgovine portfeljom zajmova, neki su svoju pažnju preusmjerili na stambene hipoteke", kazao je za Jutarnji Uroš Kalinić iz Deloittea.

Agrokorovi zajmovi još nisu ušli u te statistike i sam Deloitte u godišnjem izvješću piše, pozivajući se na HNB, da bi otpis Agrokorovih dugovanja mogao značajno utjecati na ukupne iznose loših kredita u Hrvatskoj.

Andrej Plenković Blitzkrieg Top News "Plenki uopće ne vlada strankom, a želi na izbore"

Određenu poveznicu loših kredita i stanja gospodarstva možemo vidjeti u činjenici da Estonija ima manje od 1% takvih zajmova u ukupnim kreditima, dok recimo Hrvatska ima 13,6 a Ukrajina ih ima više od 30%.

Upravo zbog toga su iznimno važne strukturne reforme gospodarstva, na što upozorava i Europska komisija. Kako je prenijela Hina nedavne zaključke Komisije: "Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale"

Komisija je u svibnju prošle godine uputila pet preporuka za Hrvatsku, koje se odnose na javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav.

"Zakoni potrebni za jačanje fiskalnog okvira nisu usvojeni, dok se odustalo od provedbe zakona o porezu na nekretnine. Poduzeti su neki koraci u racionalizaciji zdravstvenog sustava, posebice bolnica. Međutim, zaostali dugovi u zdravstvu nastavljaju rasti. Mjerama planiranim u socijalnom sustavu smanjen je opseg, dok je paket reformi mirovinskog sustava opet odgođen. Aktivne političke mjere za osobe s niskim obrazovanjem i za dugotrajno nezaposlene uvelike se ne koriste, dok reforma obrazovnog sustava još je na čekanju, unatoč nekim ohrabrujućim koracima. Velika reforma javne uprave uvelike je u zastoju", kaže se u izvješću Komisije.

Sastanak Vlade Iz EU sve razotkrili Top News 'Godina užasa u Hrvatskoj - ni obrazovane ne znate zaposliti'

Hrvatska zajedno s Ciprom i Italijom bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Tri zemlje u toj skupini od 12 zemalja - Bugarska, Portugal i Španjolska - nemaju više prekomjerne makroekonomske neravnoteže, koje su imale prošle godine, nego samo makroekonomske neravnoteže, dok Slovenija više nema ni makroekonomske neravnoteže.

Stručnjaci Komisije zaduženi za Hrvatsku kažu da je poželjno u ovom slučaju pogledati što su napravile one zemlje koje su izišle iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. "One nisu ništa bolje od Hrvatske, ali su provele ono što su najavile, dok je Hrvatska najslabija po ispunjavanju mjera koje je sama najavila", kažu stručnjaci.

"Stalno se nešto odgađa, poput mirovinske reforme, poreza na nekretnine, iako razumijemo da neke od tih reformi nisu popularne", dodaju.

I upravo u toj rečenici leži sva mudrost reformi. Hrvatski ministri na čelu s Andrejem Plenkovićem odbijaju provesti Hrvatsku kroz "dolinu suza", kako je to najavljivao nesuđeni premijer Tomislav Karamarko, već se svim silama trude održati socijalni mir.

  • Avatar Pavica Blažević
    blaze272@htnet-dsl 07:41 13.Ožujak 2018.

    blago onima koji su otišli van granice, oni su se spasili a mi ćemo nadrapati ,,ubijat ,,će nas skupočom,velikim pdv-ima,mirovine nam isto nisu sigurne,sve što ćemo pojest,obući skupo čemo platiti a nedaj bože da se razbolimo,doktora sve manje ,lista čekanja ... prikaži još! sve duža a ni lijekovi neće biti badava pa si ti sada misli o budučnosti dok si ovi nagrabe i osiguraju sigurnu budučnost i do 10 koljena......ili bit će ,,oteto prokleto ,,ako bog da......