Ekonomix
4719 prikaza

Europa se prometno povezuje, a Hrvatske nigdje

1/8
Maurizio Gambarini/DPA/PIXSELL
U idućih 10-ak godina u planu je šest velikih projekata za povezivanje sjevera i juga Europe

Padom Berlinskog zida Europa je počela obnavljati svoje prometne mreže koje povezuju  njezin istok i zapad. Oživljena je željeznička linija Pariz-Moskva koji je najavio novo doba. Berlinska glavna željeznička stanica, zamišljena kao 'katedrala transporta' otvorena 2006. godine postala je novo središte kontinenta. 

Danas je pak u središtu pažnje usko prometno grlo 'sjever-jug'. Od devet najvažnijih koridora trenutno izdvojenih za ulaganje sredstava EU, čak šest ih je predviđeno za povezivanje sjevera i juga Europe. 

Središte ove strategije je "skandinavsko-mediteranski koridor" koji bi povezao Švedsku i Finsku preko Danske, Norveške, Njemačke, Austrija i Italije s Maltom. 

Oresundski most | Author: Wikipedia Wikipedia
Ovaj program - zajednički financiran od strane EU i država članica - uključuje željezničku elektrifikaciju, modernizaciju luka i dva najveća inženjerska projekta na kontinentu.

Najveći napredak je Oresundski most - 16 km dugačka poveznica između Malmöa u Švedskoj i Kopenhagena u Danskoj koji je implementirao dvije zemlje u jednu regiju. 

- Sljedeći je korak povezati ih s Hamburgom tunelom koji bi imao dva željeznička kolosijeka, ali i četverosmjernu autocestu ispod kolosijeka vlakova i četverosmjernom autocestom ispod Fehmarnskog tjesnaca ili Fehmarnbelta, objašnjava Lars Friis Cornett, zamjenik ravnatelja predstojećeg Fehmarnbelt projekta koji će uskoro biti najveće gradilište na kontinentu. To bi stvorilo novo regionalno gospodarstvo pod nazivom "STRING".

Dražen Ratković, bivši direktor HŽ-a Debelo preplatio Top News Rasipnik: Bivši direktor HŽ-a 9 papira platio 500.000 kuna

Zašto je to potrebno? S njihovim čvrsto povezanim brodskim linijama i industrijskim opskrbnim lancima, Kopenhagen i Hamburg već su po mnogočemu spojeni u jedno gospodarstvo. 

Ali povezanost je komplicirana. Kopnenom rutom stiže stotine kamiona dnevno, a vožnja traje šest sati. Postoji i morska veza, ali je linija krivudava. 

Glavna željeznička stanica u Berlinu | Author: Wikipedia Wikipedia
Nakon kratke vožnje od Kopenhagena do južne Danske, vlak usporava dok ulazi u luku Rodby. Na posebnim tračnicama ulazi na trajekt zajedno s kamionima i automobilima. Putnici obično izlaze i žure u brodsku trgovinu po alkohol i cigarete koje se mogu prodati dok je brod samo u njemačkim teritorijalnim vodama, a to je samo 17  minuta.

Za sat vremena brod je u trajektnom pristaništu u Puttgardenu i putnici se vraćaju u vlak, koji izlazi na njemački kolosijek i kreće u Hamburg. Cijelo putovanje između dva grada traje četiri sata i 33 minuta.

Ceste Znanstvenici očajni Znanost Alarm: Europa nema nijedan komad zemlje bez ceste

Projekt Fehmarnbelt dogovorile su njemačke i danske vlade 2007. godine, a Danska ih je uvrstila u plan 2015. godine. Sada je se čeka i Njemačka koja to mora odobriti do 2020. godine, kada će gradnja početi. 

Unatoč prosvjedima, uvjereni su da će imati zeleno svjetlo do iduće godine. Financiran od strane danske vlade, koja će namaknuti novac od naplate cestarina, izgradnja će uključivati ​​potapanje velikih dionica tunela na morsko dno.

Oresundski tunel - presijek | Author: Wikipedia Wikipedia

- Lego princip, kako kaže Cornett. Kada se dovrši 2028. godine, to će biti najduži tunel ispod morske površine na svijetu. S pridruženim cestovnim i željezničkim poboljšanjima smanjit će se vožnja vlaka Hamburg-Kopenhagen na dva sata i 40 minuta. Graditelji očekuju da će cestovni promet preko tjesnaca 2030. biti više nego dvostruko veći nego što je to bio u 2011. godini.

Od Hamburga, trenutačni put prema jugu teče glatko brzim željezničkim prometom i njemačkim auto-cestama.

Južni željeznički krak preko Berlina bila je ubrzana nedavnom nadogradnjom linija kroz Sasku i sjevernu Bavarsku. Angela Merkel je 8. prosinca prošle godine prva sjela u vlak koji za manje od četiri sata stiže od Münchena do Berlina, što je skratilo vožnju za više od šest sati.

Talijanska brza željeznica | Author: Emmevi Photo/Milestone Media/PIXSELL Emmevi Photo/Milestone Media/PIXSELL

No putovanje se drastično usporava od Innsbrucka u Austriji kroz Brennerski prolaz, kroz koji prolazi 40% ukupnog trans-alpskog prometa po uskoj strmoj pruzi koja vijuga, a vlak ide toliko sporo da putnici mogu uživati u razgledavanju alpskih Vlak tako polako ide da putnici mogu uživati gledajući runoliste. 

Do dva sata od Innsbrucka u talijanskoj Fortezzi vožnju ubrzava spust, a snježni pejzaž mijenja se ulaskom u vinorodna područja i ravnice uz rijeku Po.  

Plutajući tunel kako ga građevinari planiraju u norveškim fjordovima Revolucionarno Znanost Norveška zbog fjordova planira plutajuće tunele

Ceste nisu ništa bolja varijanta - njima godišnje prolazi i do 1.000.000 kamiona pa su kolone beskonačne. 

Stoga je neophodan Brennerov tunel, koji će s 40% sredstava financirati EU, a ostatak austrijska i talijanska vlada, a kad se otvori 2026. godine, bit će dugačak 64 km i bit će najduži na svijetu. 

Važan je jer bi mogao transformirati unutareuropsku trgovinu jer bi s današnjih 240 povećao broj teretnih vlakova na 591.  

Nakon dolaska u Fortezzu, zahvaljujući razvijenoj talijanskoj željezničkoj mreži, brzina vlakova je velika.  

Plan prometne povezanosti Europe | Author: http://www.therobbinscompany.com/brenner-tunnel/ http://www.therobbinscompany.com/brenner-tunnel/
Od 2009. elegantni Frecciarossa i Frecciargento (crvena i srebrna strijela) skratili su putovanje od Milana do Napulja sa osam na nešto više od četiri sata. 

No, iz Napulja investicija prestaje. Opet postoji vrlo spora veza koja samo dva puta na dan povezuje grad sa Sicilijom i to trajektnom linijom iz Salerna i Ville san Giovanni.  

Promet na cesti Čudo tehnologije Tehno Francuzi će izgraditi 1000 kilometara solarnih cesta

Kontrast u odnosu na sjevernu Europu je prevelik. Messina je upola uža od Oresundskog prolaza, no most prema Siciliji je ostao samo san političara. Otok je previše siromašan da bi bilo ekonomično izgraditi takvu vezu i povezati vlakovima velike brzine otočki glavni grad Palermo. 

To je podsjetnik europskim političarima koji se brinu o oživljavanju veza istok-zapad. Poveznica sjever-jug ima mnogo više prepreka - ne samo geografske, nego kulturne i gospodarske. 

Kad bi se realizirala, ova veza Malmö - Palermo bila bi jednako veliki uspjeh kao i povezivanje Pariza i Moskve, piše The Economist. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.