Ekonomix
1349 prikaza

Euro u Hrvatskoj: Odlučuju li o tome elite ili narod?

Uvođenje Eura u Hrvatsku
PIXSELL
Guverner Vujčić ima svoj plan, ali je li nam to potrebno i tko da vjeruje u odluku politike o takvom nečem nakon npr. privatizacije?

Hrvatsku trese referendumomanija. Desne i klerikalne udruge i stranke mijenjale bi brojne zakone - ciljevi su smanjenje broja zastupnika u Saboru, smanjivanje prava manjinskih zastupnika, derogiranje Istanbulske konvencije itd., sindikati bi onemogućili odlazak u mirovinu sa 67 godina, dok su se na nedavnoj raspravi o uvođenju eura u HNB-u mogli čuti i glasovi koji su zagovarali referendum o uvođenju eura. Željko Ivanković, glavni urednik portala Ideje.hr, smatra da bi takav referendum bio na mjestu, iako je tema kompleksna.

To je tako Ekonomix Vujčić: Ovim tekstom razbijam mitove o euru!

"Svaka je odluka rizična, i prihvaćanje i odgoda eura. Svaka se može prije ili kasnije pokazati pogrešnom. Utoliko, za odluku netko treba preuzeti javno odgovornost, da ne bi poslije bilo ja sam htio ovo, ti si htio ono, a vidiš što se dogodilo. Na primjer, danas od privatizacije svi peru ruke, i oni koji su pripremali i pisali zakone, i oni koji su proces provodili (Škegro je tvrdio da Agrokor nije privatna tvrtka). Kad je takva situacija, onda parlamentarna demokracija ne funkcionira. Prije svega, zato sam za referendum. Da se može adresirati odgovornost, kao što se sad u Britaniji može jasno adresirati odgovornost na glasače i promotore Brexita", kaže Ivanković.

U jednoj raspravi na Facebooku netko je zgodno opisao konfuziju birača oko eura.

"Natpolovična većina anektiranih odgovara da treba uvesti euro, 8-40 posto ih odgovara da ne treba, a ostatak ne zna. Međutim, kad ih se nakon toga pita kakvi će biti učinci uvođenja eura u Hrvatskoj, samo četvrtina ih odgovara da će učinci biti pozitivni, 20-ak posto odgovori da će biti neutralni, a čak polovica ispitanika kaže da će biti negativni!?"

Tu bi konfuziju, smatra Ivanković, referendum otklonio jer bi imao i prosvjetiteljski učinak.

Svijet financija | Author: Pixabay Pixabay

"Za referendum sam prije svega zato što hrvatska parlamentarna demokracija pati od ozbiljnih nedostataka. Ti se nedostaci očituju ponajprije u nedostatku prave deliberacije, dakle rasprave i odlučivanja. Hrvatska je javnost neprikladna za tu svrhu, akademska i široka javnost. Što se tiče akademske javnosti, o euru istraživanja provodi samo HNB, dakle institucija koja je za euro, dok drugih analiza, prikaza ili istraživanja praktički nema. A veći dio akademske javnosti je prije sklon promovirati euro umjesto upozoravanja na rizike. Slično je i s popularnom javnošću. Dakle, kad bi parlamentarna demokracija bila razvijenija, ne bih predlagao referendum", kaže urednik Ideja.hr, bivši glavni urednik Banke, govoreći o euru.

Velimir Šonje iz Arhivanalitike protiv je referenduma, ali je za euro. Polovici ispitanika u spomenutoj anketi, koji misle da su efekti eura negativni, on poručuje da nisu.

"Za referendum nema potrebe ako smo već bili na referendumu za EU, ali ako se za njega steknu uvjeti, izaći ću i zaokružiti za euro" kaže Šonje pa nabraja zašto:

"(1) Mala i otvorena gospodarstva imaju koristi od monetarnih unija što se vidi na primjerima Slovenije, Slovačke i država Baltika, (2) Kamatne stope bit će niže nego što bi inače bile, (3) Štedjet će se značajni iznosi na troškovima konverzije, (4) Praktički će nestati valutne klauzule i strah da će dugovi rasti zbog pada vrijednosti domaće valute, (5) Od domaće monetarne politike ionako nemamo koristi, (6) Plašenje inflacijom je pretjerano jer iskustva drugdje pokazuju jednokratni efekt od samo 0,2% i dugotrajno stabilnije cijene, što se dodatno može kontrolirati dvostrukim kotacijama cijena".

Građani kopaju po smeću u potrazi za povratnom ambalažom Budućnost Top News Bloomberg: Siromašna Hrvatska želi euro, ali kako?

Politolog Berto Šalaj navodi druge razloge u prilog referenduma: "Ja sam u svakom slučaju za referendum, s tim da ni sam još nisam siguran kako bih glasao na njemu. Mislim da građani jako malo znaju o prednostima i nedostacima uvođenja eura te da bi rasprava koja bi prethodila referendumu (ako bi se ozbiljno provela) mogla imati važan edukativan učinak. Ako su prednosti tako velike kao što to tvrdi vlast, onda joj ne bi trebao biti problem uvjeriti građane da glasuju za uvođenje eura. Ako se referendum ne održi, ostat će teza o tome kako je ponovno politička elita nametnula građanima jednu važnu odluku".

Sindikalac Mladen Novosel navodi sličan argument za referendum o dobu umirovljenja, za što već skupljaju potpise.

"Može netko imati glasačku mašineriju u Hrvatskome saboru, može imati novac i plaćati sve moguće spotove, plaćati manipulacije, ali direktan kontakt, direktan razgovor s hrvatskim građanima nama je najvažniji", rekao je Novosel.

Sindikati su dosad imali puno uspjeha u referendumima - spriječili su izmjene Zakona o radu 2010., onemogućili uvođenje tzv. outsourcinga 2014. i monetizaciju autocesta. Zadarski sindikalac Vedran Uranija precizno je izrazio politički razlog referenduma o mirovinama.

"Tražili smo dijalog dok je taj zakon još bio u fazi prijedloga, no nismo ga dobili. Na prosvjedu 18. listopada prošle godine na zagrebačkom Europskom trgu iznijeli smo jasne i decidirane zamjerke na dijelove tog zakona te ih obrazložili, no i tad su se ministar Pavić i Vlada oglušili. Gurnuli su Prijedlog zakona o mirovinskom sustavu u saborsku proceduru i izglasali ga tankom većinom glasova, i to nekolicine prebjega iz drugih stranaka. Oni su tad izglasali nešto što je dobro za njih, ali ne i za narod", rekao je Zadarskom listu.

Interijer zgrade Hrvatske narodne banke | Author: Sandra Šimunović/Pixsell Sandra Šimunović/Pixsell

"U Hrvatskoj postoji loš običaj. Sve se događa kao svršen čin. Tako je i s uvođenjem eura. Osim toga, ne vjerujem da narod o tome ne može odlučivati. Može, jer on će se eurom i koristiti. Napokon, mislim da je sasvim demokratski da na referendumu o euru narod izrazi koliko ima povjerenja u vođe. Okruženi smo lunaticima hajkačima, no oni neće nestati ako se euro uvede na mala vrata. Mislim da je posao odgovornog političara da se suoči i s bočnim udarima, da porazi lunatike i hajkače. Dosad smo imali nekolicinu hajkačkih inicijativa svih ideoloških boja, ljevičarskih, libertarijanskih, konzervativnih... Nikad se politički lideri s njima nisu suočili, uvijek su se povijali. Eto, zato sam za referendum", nadovezuje se Ivanković.

To su razlozi za i protiv referenduma. No ne bude li sile koja će prikupiti potpise za nj, vlast ga sigurno neće sama inicirati. Bude li ga, referendumi će - kao metoda odlučivanja - postati još popularniji, iako je vrlo upitno govori li naše, i šire europsko iskustvo, u prilog tom vidu neposredne demokracije.

Na njima se najčešće guraju populističke teme. Prema našem iskustvu, često baš one koje koče reforme, onemogućuju promjene i cementiraju status quo, a ako ciljaju na promjene, obično su to promjene nagore. U Njemačkoj su referendumi ograničeni na pitanja o lokalnoj samoupravi. Bude li referenduma o euru, on je prvi koji bi - po naravi predmeta - mogao ići u nekom prosvjetiteljskom smjeru...

  • Avatar Potrčalo
    Potrčalo 03:54 18.Travanj 2019.

    Elite znaju d je narod glup i da nezna pravilno odlučiti čim je te iste elite birao na izborima.