Ekonomix
2585 prikaza

EU protiv Kineza: Previše kupuju i ulažu po Europi

Torta u obliku Pelješkog mosta, Dubrovnik 2013.
Grgo Jelavić/PIXSELL
Kina diljem EU-a kupuje visoku tehnologiju, a EU tvrtke nemaju isti tretman u Kini, kotrlja li se trgovinski sukob?

EU je godinama bila jedno od čvorišta svjetske slobodne trgovine, no to bi se sada trebalo promijeniti, sve zbog naglo porasle kupovine kineskih megakompanija od klubova, preko hotela, posebno visokih tehnologija i infastrukture. The Economist primjećuje da je predsjednik Europske komisije još prošle godine izjavio: „Mi nismo naivni prema slobodnoj trgovini. Europa mora uvijek braniti svoje strateške interese.“

On je tada predstavio plan kojim bi se nadgledale strane investicije po EU, slično pravilima kakva SAD ima još od 70-ih. Pojedine članice EU-a to su već napravile. Njemačka i Italija pojačano nadgledaju strana ulaganja u energiju, prometnu infrastrukturu, telekomunikacije, područja koja se smatraju bitnima za javnu sigurnost. Velika Britanija tom trendu se priključila nakon što su kineski investitori odlučili krenuti u gradnju nuklearne elektrane Nikley Point C.

Električni Mini Morris Razvoj Ekonomix BMW seli proizvodnju električnih 'minija' u Kinu

Prošlog mjeseca Francuska je zaustavila prodaju aerodroma u Touloseu kineskom konzorciju koji je trebao dobiti većinski udio. Europski zakonodavci sumnjaju da je ovakav ulazak kineskog kapitala dio vladine strategije „Proizvedeno u Kini 2025.“ kojom se namjerava preuzeti primat nad inovacijama od Zapada, kazao je to za Economist europarlamentarac iz Francuske Franck Proust.

Ključni trenutak, navodi Cora Jungbluth iz Bertelsmann Stiftunga, dogodio se 2016. godine kada je kineska tvrtka preuzela njemačku robotičku tvrtku KUKA za 4,5 milijardi eura. I dok su kineske kompanije na taj način preuzimale visoku tehnologiju, kritičari su tvrdili da su njemačke tvrtke u Kini trpjele diskriminaciju. Otada Njemačka, Francuska i Italija inzistiraju na europskom režimu kojim bi se ograničavao ulaz kineskim tvrtkama u svim onim područjima u kojima isti tretman nemaju i europske tvrtke u Kini.

U tom smjeru ide i inicijativna predsjednika EK-a. Samo, nemaju sve zemlje isto mišljenje o tome. Posebno ne o kineskoj inicijativi o prometnom povezivanju Kine i Europe praktično trasom „Puta svile“, apsolutnim megaprojektom koji uključuje mnoštvo projekata ukupne vrijednosti milijarde i milijarde eura. Dio zemalja u južnoj i središnjoj Europi kinesku inicijativu smatra odličnom prilikom za privlačenje investicija. Druge članice EU-a u tome vide namjeru da se potencijalno podijeli kontinent.

Gradilište Pelješkog mosta | Author: Grgo Jelavić/PIXSELL Grgo Jelavić/PIXSELL

Economist primjećuje da su mjere štednje dovele do situacija u kojima, nakon apsolutne privatizacije, primjerice, odjednom NR Kina kontrolira ogromnu grčku luku Pirej. Ili ona po kojoj Kina kontrolira veliki dio elektrodistributivne mreže u Portugalu. U EU-u se svakako mogu čuti i takve stvari da su nove mjere koje se pripremaju opasan put u protekcionizam. U tim okolnostima dodatno je zanimljiv ishod žalbi austrijskog Strabaga i tursko-talijanskog konzorcija Astaldi-Ictas na ishod natječaja o gradnji Pelješkog mosta.

Natječaj je dobio kineski konzorcij China Road kao daleko najjeftiniji, 2,08 milijardi kuna, oko pola milijarde manje od konkurencije koja je pokušala dokazati da je riječ o dampinškim cijenama, da kineska tvrtka želi koristiti željezo iz Kine i slično. Sada je hrvatska Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbila obje žalbe podnesene nakon što je kineski konzorcij China Road odabran za gradnju Pelješkog mosta. Ugovor s Kinezima trebao bi biti potpisan za 10-ak dana.

Lako moguće, posebno u svjetlu događanja na relaciji EU-Kina, da to ipak nije kraj. „Iznenađeni smo i razočarani ovom odlukom. Trenutačno razmatramo daljnje pravne korake“, komentirali su povodom takve odluke za Hinu iz Strabaga. Most bi trebao biti gotov za tri godine, što je iznimno kratko.

Kolinda Grabar Kitarović i Aleksandar Vučić Na našem pragu Top News EU u strahu: Rusija, Kina i Turska guraju Balkan u kaos

Ovo je prvi projekt koji su građevinski divovi dobili u cijeloj EU, a još je financiran novcem europskih fondova. Kinezi tako preko Hrvatske ulaze na tržište EU i prema tome bi Kini Pelješki most ispao čak i bitno važniji nego Hrvatskoj, jer im je to ulaznica u EU, posebno u ovim okolnostima, i ogledni primjer kako su u stanju njihove tvrtke graditi i na infrastrukturnim projektima po drugim zemljama EU-a. No, pitanje je kako će se dalje odvijati nadzor EU-a nad investicijama iz Kine po Europi.

  • mirodub 21:40 14.Kolovoz 2018.

    Zar se nisu njihovi kapitalisti izborili za globalizaciju tržišta i prebacili tvornice na istok da bi bolje zarađivali koristeći jeftinu radnu snagu?

  • jluci82 11:18 29.Ožujak 2018.

    Kako su "arogantni"ti Kinezi-štede i ulažu svoj novac,umjesto da troše na kojekakve gluposti više od svojih mogućnosti kao mi Europljani.

  • ada 01:46 29.Ožujak 2018.

    na to su morali ranije misliti, kada su kupovali njihovo jeftino smeće od proizvoda i tako omogućili kinezima bogatstvo, logično je, da sada oni kupuju...