Čovjek koji je spasio Euro, da ga nije bilo sve bi propalo

Svoju poziciju preuzeo je u studenom 2011., ubrzo nakon što je grčka vlada okinula krizu priznanjem da je zemlja gotovo u stečaju. Panika se ubrzo proširila na zemlje poput Italije koje su također imale ogromne probleme s kreditima. Počevši od lipnja 2014., središnja banka poticala je kreditiranje u suštini plaćajući komercijalnim bankama da preuzmu gotovinu središnje banke, ali uz uvjet da taj novac posuđuju klijentima.

Draghi je također proglasio tzv negativnu kamatnu stopu. Banke koje su držale novac na svojim računima u središnjoj banci, bile su kažnjene, što je značilo pritisak na banke da umjesto toga daju zajmove. U tako velikoj ekonomiji nikada nitko nije iskušao tako neuobičajenu strategiju.

Sirotinja Ekonomix Slično kao Hrvati: Izašli iz krize, ali grcaju u siromaštvu

Počevši od siječnja 2015., središnja banka izdala je 2,6 tisuća milijardi eura, ili 2,9 tisuća milijardi dolara, u novom novcu koji je koristila za kupnju državnih obveznica kao način gušenja tržišnih kamatnih stopa.

Federalne rezerve u Sjedinjenim Državama već su koristile strategiju, poznatu kao kvantitativno popuštanje. No, mnogi ljudi u Europi su mislili da bi takvo kupovanje obveznica prekršilo zabranu tiskanja novca Europske središnje banke za financiranje vlada, što može uzrokovati inflaciju ako se zloupotrijebi. Draghi se nije složio i nastavio po svome unatoč sudskim izazovima. Središnja banka pobijedila je raznim bitkama po sudovima, a eurozona je izbjegla dugotrajnu krizu.

Tko god naslijedi Draghi imat će koristi od svog sada prokušanog arsenala monetarnih alata za borbu protiv kreditnih problema, te kao obranu od grabežljivih investitora i za potiskivanje bankarskih kriza.

Draghi, sada 71, pribran je čovjek, jakih živaca. Ako je osjetio strah, nikad ga nije pokazao. Vješt je komunikator, često je uspio smiriti nervozna financijska tržišta s nekoliko dobro odabranih riječi.

U srpnju 2012., kada je kriza koja je počela u Grčkoj postala kritična, Draghi je u Londonu rekao okupljenima da je središnja banka spremna učiniti "sve što je potrebno" za očuvanje eura.

Izraz takve odlučnosti - zapravo upozoravajući investitore da se ne klade protiv eura - kasnije je smatran prekretnicom.

Financijska će tržišta najvjerojatnije iskušavati je li i nasljednik od takvog materijala.

Nema više Ekonomix Loša vijest za Hrvatsku: Došao je kraj 'lakom novcu' u EU

Ipak, Draghi ostavlja neke nedovršene poslove. Tijekom svog mandata, središnja banka nikada nije uspjela dosljedno inzistirati na inflaciji na službenom cilju od 2 posto, razinu koja se smatra optimalnom za rast. U svibnju je godišnja stopa inflacije iznosila 1,2 posto.

I dugo nakon što je Fed podigao cijene u Sjedinjenim Državama, referentna kamatna stopa Europske središnje banke i dalje ostaje na nuli. Draghi će okončati svoj mandat bez ikakvog nadzora nad povećanjem kamatne stope. Ovaj mjesec, vidjevši znakove usporavanja rasta, središnja banka priopćila je kako neće povisiti stope prije sredine sljedeće godine.

Članak je u cijelosti preuzet s New York Times