Donald Trump je praktično ispalio prvi hitac otvarajući trgovinski rat protiv EU-a, a kako se čini ne stoji najbolje niti s Kinom, Japanom... Dok Vlada Njemačke konačno skida rukavice i Trumpa redikulizira kao onoga koji "čak niti ne želi razumjeti kako funkcionira ekonomija", kako zapravo predsjednik SAD-a doista doživljava ekonomiju? Taj fenomen najbolje opisuje njegov tweet od prije desetak dana kad je već bilo sasvim jasno da od uvođenja drakonskih carina na čelik i aluminij EU-u neće odustati.
Kao i to da će s druge strane naići na otpor, pa i na kontramjere. "Kad zemlja (SAD) gubi mnoštvo milijardi dolara pri trgovanju s praktično svakom zemljom s kojom posluje, trgovinski ratovi su i dobri i laki za u njima pobijediti. Primjer, mi smo u minusu od 100 milijardi dolara s određenom zemljom, a ona se s nama sprda, nećemo s njom trgovati i bit ćemo na velikom dobitku. To je tako lako!", napisao je Trump. "Zemlja" za koju je tada navodio taj, "virtualni", deficit od 100 milijardi jednostavno je pogoditi da je EU.
When a country (USA) is losing many billions of dollars on trade with virtually every country it does business with, trade wars are good, and easy to win. Example, when we are down $100 billion with a certain country and they get cute, don’t trade anymore-we win big. It’s easy!
— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) March 2, 2018
Kasnije je bivao sve otvoreniji, direktno je stao prozivati EU, prijetiti da će na protumjere udariti protu-protumjerama... Uopće, Trump je poznat kao čovjek koji u bilo kakvim sukobima "ne uzima zarobljenike", ako to ikako može. On će se povući, pokazala je praksa, tek ako se totalno sukobi s činjenicom da će pretrpjeti potpuni poraz u sukobu, no do toga očito još nije došlo.
On je, još jednim postom na Twitteru, "ponudio" EU-u sljedeći izlaz iz krize: Ako EU, koji SAD u trgovini tretira jako loše, a sad se žali na carine na čelik i aluminij, sada ukloni svoje "jezive prepreke i tarife na američke proizvode", onda će i Trump ukinuti svoje carine. "Veliki deficit. Ako ne, mi oporezujemo automobile itd. POŠTENO!", napisao je. Na što je Trump točno mislio time i čime bi bio zadovoljan da mu EU iziđe u susret?
Prva se na udaru Trumpa našla Velika Britanija, zbog Brexita u prvom redu, kao izdvojena iz EU-a iako je još uvijek formalno članica EU-a i to će biti još neko vrijeme. Trump se zapravo u Veliku Britaniju zaletio još od onog trenutka kad je Nigel Farage sa svojim krajnje desnim UKIP-om pokrenuo kampanju za referendum o Brexitu. Čim su se britanske administracije našle politički nasukane referendumom koji ih je obavezao na izlazak iz EU-a, sviđalo se to njima ili ne, Velika Britanija našla se između čekića i nakovnja.
Nova premijerka Theresa May stala je pregovarati s EU o posebnom ugovoru s EU-om nakon što Velika Britanija izađe, što EU-u ne pada na kraj pameti jer bi bio motiv više nacionalističkim izolacionističkim političkim strankama diljem EU-a da nagovaraju građane u svojim zemljama da kao i Velika Britanija izađu iz Unije.
Zato se May okrenula sporazumu s SAD-om, kako bi svom tržištu nadoknadila sve očitiji gubitak slobodnog tržišta u Europi, osim ako bi London za to pravo masno platio kao što neke europske zemlje i čine. Odjednom se pokazalo da Donald Trump jako dobro zna što želi od Velike Britanije za takav sporazum i da ima podužu listu želja koje mu inače nisu prolazile zbog zakona EU-a o zdravlju i okolišu. EU zakonom EK-a 853/2004 proizvođačima mesa od peradi ne dopušta da meso tretira ičime osim čistom vodom.
SAD pak svojim proizvođačima dopušta da to meso tretiraju raznim spojevima na bazi klora, fosfatima i sličnim kako bi pobili sve bakterije poput salmonele. EU je, međutim, uveo niz pravila za uzgoj peradi pri kojem se razvoj takvih bakterija sprečava još tijekom uzgoja, tako da je nakon klanja peradi meso dovoljno prati i običnom vodom a da ne bude opasno po zdravlje. Sljedeće mjesto sukoba je azbest, tvar koja izaziva svu silu jezivo bolnih bolesti, uključujući i rak, i koja je u EU već godinama potpuno zabranjena.
Hrvatska se na potpunu zabranu uvoza, prerade, proizvodnje, korištenje i transport azbesta obavezala još dok je bila u postupku pristupanja u članstvo EU. No, javna je tajna godinama bila da se zabrana u Hrvatskoj ne poštuje, da curi na sve strane, što se nije promijenilo niti nakon novinarskih istraživačkih otkrića.
To se nije promijenilo niti nakon što su o skandaloznoj praksi u Hrvatskoj izvijestili i veliki europski mediji; nisu reagirali niti DORH niti ijedna od vlada, tako da je naša zemlja praktično i dalje sasvim na azbestnom udaru tržišta zemalja poput Rusije koja je znala proizvesti i više od milijun tona azbesta godišnje i koja zabranu azbesta vidi kao udar na svoju industriju i radna mjesta. SAD sa svoje strane dopušta primjenu azbesta u građevinarstvu, pri proizvodnji obloga za automobilske kočnice i slično.
Nije riječ o visokim postocima, do jedan posto, no to je još uvijek itekako dovoljno za prijetnju zdravlju ljudi. Kakav odnos prema azbestu ima Donald Trump pokazalo se kad je 2012. objavom na Twitteru iskoristio čak i tragediju rušenja "Blizanaca" u New Yorku 11. rujna 2001. kad je poginulo oko 3000 ljudi u terorističkom napadu. Činjenica jest da su neboderi izgrađeni tako da se azbest primjenjivao kao obloga do 40. kada, a dalje ne jer je već tada postalo jasno o kako je opasnom materijalu riječ.
Konačno, toliki vatrogasci i policajci, pa i tisuće civila na Manhattanu godinama poslije umiru od raznih plućnih bolesti jer su onog dana udisali prašinu koja je pokrila Manhattan nakon što su se "Blizanci" srušili. "Da nismo uklonili nevjerojatno moćan izolator od vatre azbest i zamijenili kao smećem koje nije djelovali, WTC nikada ne bi izgorio", objavio je Trump 2012.
Zapravo je riječ o bezočnoj laži, tipičnom "fake news", jer je vrlo brzo nakon tragedije u New Yorku bilo jasno da "Blizanci" nisu kolapsirali zbog puke vatre, nego zato što su putnički avioni koje su teroristi al-Kaide zabili u nebodere, eksplozijom razvili tolike temperature da su čelični stupovi u zgradama izgubili na čvrstoći, podlegli su masi zgrada koju su inače bez problema nosili i sve se stropoštalo.
Čak je istragom utvrđeno da su upravo s tom namjerom teroristi konzultirali građevinske stručnjake gdje je najbolje udariti u nebodere. Nijedna od tih činjenica Trumpa nije spriječila da tada reklamira azbest. Kao što sada pokušava azbestom upasti na tržište u Europi, prvo u Veliku Britaniju. O raznim GMO proizvodima kompanija poput Monsanta da se i ne govori. Riječ je o nizu krajnje opsežnih mjera koje je EU razvila tijekom desetljeća kako bi postavila određene standarde u vezi zdravlja i okoliša.
.@dubephnx If we didn't remove incredibly powerful fire retardant asbestos & replace it with junk that doesn't (cont) http://t.co/d10u18dh
— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) October 17, 2012
A nije riječ samo o brizi za dobrobit ljudi, nego i o tome da je tijekom niza godina EU razvila kompletnu ekonomiju u skladu s tim standardima. Popuštanje u nekim velikim razmjerima značilo bi udarac na europsko gospodarstvo i tako bliže, tako dalje... Jasno je da si EU ne može dopustiti iole bitnije popuštanje Trumpu, sve da baš nikoga i nije briga za standarde koji se u EU tumače kvalitetom života. U petak je potpredsjednik EK Finac Jyrki Katainen tvrdo poručio Washingtonu da ne očekuje nikakva popuštanja.
"Ovo nisu pregovori o trgovini", rekao je uoči sastanka povjerenice EK za gospodarstvo Šveđanke Cecilije Malmstrom s izaslanikom Robertom Lighthizerom iz Washingtona. Naravno da se u takvim odnosima nisu dogovorili baš ništa. Istodobno je Trumpovog Lighthizera i japanski ministar za trgovinu Hiroshige Seko upozorio da mu predsjednik juriša ravno u teške potrese u svjetskoj trgovini, čitaj svjetskoj ekonomiji, čitaj ususret krizi i depresiji poput onoga što je svijet prolazio u 30-ima.
"Pozivamo na razumno ponašanje", kazao je Seko. Japan i EU traže da budu izuzeti od Trumpovih carinskih mjera isto kao što je Trump od toga već izuzeo Meksiko i Kanadu, odnosno da ne budu u istom košu s Kinom.
