Ekonomix
2873 prikaza

Budućnost hrvatskih željeznica u španjolskim je rukama

Hrvatske željeznice
1/12
Hrvoje Jelavic (PIXSELL)
Europski fondovi i modernizacija čitave infrastrukture mogla bi spasiti i hrvatska radna mjesta

Mediteranski koridor, 7.000 kilometara duga željeznička pruga, mogla bi biti injekcija za oživljavanje posrnulih gospodarstava na obali Mediteranskog mora. Kada brzi vlakovi od 2030. godine jurnu s teretom i putnicima od južnih luka Španjolske preko Francuske, Italije, Slovenije, Hrvatske i Mađarske do granice s Ukrajinom proradit će krvotok trenutno začepljen starom tehnologijom i kamionima na granici. 

Ujednačena pruga smanjila bi troškove proizvođačima roba a putnicima vrijeme za prelazak iz jedne zemlje u drugu. Smanjilo bi se i zagađivanje zraka prebacivanjem tereta i ljudi s ceste na željeznicu. Tako su osnivači ovog projekta 2013. godine u Bruxellesu vidjeli budućnost zapadnog Mediterana, izudaranog posljednjih godina gospodarskom krizom.

Na tom putu pod suncem Hrvatska već mjesecima traži svoje mjesto. Nakon što se priključila 2016., tri godine nakon svog ulaska u EU i tri godine nakon osnivanja tog projekta, hrvatski dio bi se protezao od Rijeke preko Zagreba do Budimpešte a jedan odvojak od Zagreba do Ljubljane.

Hrvatske željeznice Raspad kompozicije Ekonomix Kolaps HŽ-a: Otpustili 8.000 radnika, vlakove nema tko voziti

Kroz Hrvatsku bi tako prolazilo 375 kilometara. No ona traži produljenje svog dijela preko Like prema Dalmaciji do luke Ploče. Hoće li to biti moguće u trenucima dok se u Bruxellesu vodi borba oko načina financiranja ukupno osam koridora diljem EU-a, i dok će u zajedničkom proračunu biti manje novca zbog izlaska Ujedinjenog Kraljevstvu, nitko u ovom trenutku ne zna. Iz Bruxellesa su ranije poručili da će to razmotriti nakon 2021. kada počne novo sedmogodišnje financijsko razdoblje.

 

No Hrvatska, koja u izgradnji Mediteranskog koridora vidi priliku za modernizaciju svoje željeznice, zapuštene nakon ratnih 1990-ih, traži saveznike koji bi pogurali njen zahtjev. Najveći oslonac zasad vidi u Španjolskoj, zemlji s jednom od najrazvijenijih željeznica u Europi. Upravo je Španjolska glavni igrač na Mediteranskom koridoru budući da bi njome trebalo prolaziti 3.397 kilometara od ukupno 7.000 kilometara.

U petak je stoga u Madridu održana konferencija „Mediteranski koridor i budućnost željezničkog sektora u Hrvatskoj“. Na sjeveru grada, u sjedištu Španjolskog instituta za vanjsku trgovinu (ICEX), državnog tijela za promicanje investicija i izvoza, okupilo se 50-ak osoba. Španjolski državni dužnosnici i menadžeri lokalnih kompanija pratili su prezentaciju o stanju u hrvatskim željeznicama. 

Nikolina Brnjac, državna tajnica u ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te Igor Radić, načelnik sektora željezničkog i intermodalnog prometa pozvali su ih da se prijave na javne natječaje u Hrvatskoj. Dodatnu političku podršku dala je Nives Malenica, od ovog mjeseca veleposlanica u Madridu.

U nadolazećim mjesecima primat će se ponude za izgradnju i obnovu više hrvatskih pruga poput one koja bi išla od Križevaca preko Koprivnice do granice s Mađarskom. „Cilj nam je prebaciti promet s cesta na tračnice. Puno je izazova i problema“, rekla je Brnjac.

Sastanak u Španjolskoj o hrvatskim željeznicama | Author: ICEX ICEX

Ukupna dužina hrvatskih tračnica iznosi 2.605 kilometara što je jednako udaljenosti od Zagreba do Seville kada bi se tračnice razvile u jednom smjeru. No samo 37 posto je eletrificirano i tek 10 posto čini dvostruki kolosijek. 

Mladi stručnjaci se teško zapošljavaju u tom sektoru pa je od oko 11.000 zaposlenih većinom riječ o osobama starijima od 50 godina. Hrvatska vlada bi htjela i da brzina vlakova na svim dijelovima pruga dostiže maksimalnu brzinu od 160 kilometara na sat, a ne samo na nekima kao što je sada slučaj.

„Vrijeme je nam je ključno“, istaknuo je Radić.

Premda su slične prezentacije obavljene i u drugim zemljama, poput Francuske, snažnija prisutnost Španjolaca bila bi vjetar u leđa širenju hrvatskog kraka na Mediteranskom koridoru. Tako barem vjeruju u hrvatskoj vladi koja se u više navrata obratila Bruxellesu sa željom da pruga dosegne luku Ploče.

Na Mediteranskom koridoru nalazi se trenutno  dvanaest luka a da bi kroz svaku od njih prolazila trasa bilo je potrebno da zadovolje količinu tereta ili da dokažu da su važno prometno i trgovinsko čvorište. Ukoliko Ploče ne povećaju bitnije promet tereta a susjedne zemlje BiH i Crna Gora ne uđu uskoro u EU, što zasad nije izgledno, ta bi trasa mogla ostati puka želja.

„Mi smo nedavno uspjeli ostvariti nešto slično na Atlantskom koridoru, drugom koridoru koji će prolaziti kroz našu zemlju“, rekao je prije godinu dana Fernando Nicolás Puigarrí, direktor za međunarodne odnose u španjolskoj kompaniji Adif. Španjolska je tako uspjela dodati novi krak na svom sjevernom koridoru.

Sastanak u Španjolskoj o hrvatskim željeznicama | Author: ICEX ICEX

Državna kompanija Adif, kreirana 2005., operater je španjolske mreže željeznica. S njom je u siječnju 2018. godine ugovor o suradnji potpisala kompanija HŽ Infrastruktura, operater hrvatskih željeznica. Predstavnici HŽ-a i Brnjac tada su bili u Madridu. 

Španjolska je od 1986. godine, i ulaska u EU, poticala razvoj i modernizaciju svoje željeznice u trenutku kada je u zajedničkom europskom proračunu bilo više novca nego danas. Adif stoga upravlja 15.000 kilometara dugim tračnicama pa ima najdužu mrežu brzih vlakova na svijetu odmah nakon Kine. Ta kompanija sa sjedištem u Madridu trebala bi raditi na projektima modernizacije konvencionalne hrvatske pruge.

Vlakovi na njenoj konvencionalnoj, standardnoj pruzi kreću se oko 200 kilometara na sat, 40 kilometara više od maksimalne brzine u Hrvatskoj. 

„Španjolske kompanije žele raditi u Hrvatskoj i prenijeti joj svoju tehnologiju“, kaže Pablo Cascón Salgado, trgovinski ataše pri španjolskom veleposlanstvu u Zagrebu.

Koliki će doista biti interes španjolskih investitora na pojedinim projektima obnove pruga bit će poznato u nadolazećim tjednima prilikom prijava na javne natječaje.

 

No idući korak u suradnji između Španjolske i Hrvatske trebala bi biti izrada studije izvedivosti modernizacije hrvatskih željeznica koju namjerava napraviti Adif. U njoj bi se trebao naći i krak prema Pločama u sklopu Mediteranskog koridora.

Tu bi se kartu zatim zajednički branilo pred dužnosnicima u Bruxellesu.

Prva lokomotiva u luci Tripoli Pustinjska željeznica Life Umire Gadafijev san: Pruga Lawrencea od Arabije

Mediteranski koridor je bitan Španjolskoj jer bi njime išao teret koji brodovima stigne sa sjevera Afrike u njene južne luke a također i kako bi povećala vlastiti izvoz. S druge strane kao jedna od vodećih turističkih zemalja, s rekordnim brojem gostiju u 2018., želi unaprijediti i proširiti infrastrukturu.

Hrvatski dužnosnici uvjereni su stoga da je Španjolska pravi saveznik u njenoj nedavno napravljenoj strategiji razvoja željeznice. Španjolska se, pak, nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a te euroskepticizmom u Italiji želi pozicionirati u Bruxellesu kao novi stup europskog projekta zajedno s velikim zemaljama Njemačkom i Francuskom.

Ove godine Zagreb i Madrid nastojat će proširiti suradnju na željeznici zajedničkim radionicama a konkretni koraci mogli bi biti napravljeni u svibnju kada će se u Rijeci održati hrvatsko-španjolski gospodarski forum.

Španjolske kompanije proširile bi svoje poslovanje na novo inozemno tržište pa bi i njenoj politici bilo u interesu da pogura zahtjev Hrvatske u Bruxellesu.

„Novac iz europskih fondova kojim bi se financirala željeznica i španjolska tehnologija dobra su kombinacija za Hrvatsku“, napominje Pablo Cascón Salgado. „Za deset godina Hrvatsku želimo vidjeti na istoj poziciji na kojoj se danas nalazimo mi kada je riječ o željeznici“, dodaje.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.