Bašarovi psi rata na otetoj zemlji grade luksuzne kuće

Dok Sirija poziva ulagače kako bi što prije obnovila svoje ratom razorene gradove, Europa im sprema novu rundu sankcija. 

Europska unija priopćila je kako je na crnu listu dodala 11 poslovnih ljudi i pet tvrtki jer su financijski pomagali režim sirijskog predsjednika Bashara al Asada, pa im je na temelju toga zabranila ulazak u EU, zamrzavanje imovine i zabranu poslovnih aktivnosti u Europi.   

Vrsta kazne možda i nije nova, ali logika jest, a europski diplomati su ovog tjedna izjavili da se nadaju kako će sankcije poslovnoj zajednici poslati snažnu poruku sirijskoj vladi koja želi što prije obnoviti zemlju, piše Washington Post. 

Osobe koje su se našle na listi su magnati. Kao investitori, oni posluju sa širokom paletom proizvoda koji se protežu od sapuna i šećera do čelika. Većinom su povezani s poslovima koji su od presudne važnosti za budućnost Sirije, a to je izgradnja luksuznih nekretnina na oduzetim zemljištima.  

Anas Alkharboutli/DPA/PIXSELL

Nesigurnost u vezi sa stambenim, zemljišnim i vlasničkim pravima bila je jedan od razloga koji su potaknuli pobunu u Siriji 2011. godine. Osam godina kasnije, procjene Svjetske banke ukazuju na to da je uništena jedna trećina stambenog fonda u zemlji, zbog čega se mnoge izbjeglice nemaju kamo ni vratiti. 

"Ovi poslovni ljudi bave se lukrativnim poslovima zahvaljujući tijesnim vezama sa sirijskim režimom, koji zauzvrat financiraju", izjavio je jedan europski diplomat u utorak, govoreći pod uvjetom da ostane anoniman jer mu nije dopušteno razgovarati s novinarima.

Sankcije dolaze zajedno s njihovom najavom otvaranja za investicije i poslovanje. Državni mediji redovito izvještavaju o dolascima stranih trgovačkih delegacija. Arapske države Perzijskog zaljeva, koje su nekoć podržavale Assadovu pobunjeničku opoziciju, obnavljaju odnose s Assadom kako ne bi izgubile položaj u odnosu na regionalne rivale Iran i Tursku.

Iako zapadne zemlje, uključujući Sjedinjene Države, kažu kako neće financirati obnovu bez napretka u političkim pitanjima, sirijske dužnosnike ohrabruje povratak europskih diplomatskih misija.

Sirijski dužnosnici čak pokušavaju obnoviti odnose s onim europskim državama koje su smanjile aktivnosti u Siriji u znak protesta na okrutnu represiju nad prosvjednicima 2011. godine. 

Trojica europskih diplomata, koji su svi govorili pod uvjetom anonimnosti, izjavili su kako su kolegama, koji redovito putuju između Sirije i Libanona u međuvremenu ukinute vize i više im ne trebaju za ulazak u ovu razorenu zemlju koja im je tao poručila:'Rat je gotov, vratite se.' 

Svi koji su se našli na najnovijoj crnoj listi EU-a imaju veze s, u ovom trenutku najvećim projektom u Siriji. Riječ je o projektu izgradnje i obnove grada Marota, izgrađenog na uništenom zemljištu jugozapadnog predgrađa Damaska poznatog kao Basateen al-Razi. Cijena uglavnom privatnih investicija je oko 170 milijuna dolara. 

Najistaknutiji investitor je 45-godišnji Samer Foz, biznismen čiji mu je meteorski uspon kroz ratne godine u Siriji omogućio da postane posrednik stranim ulagačima. Poslovni partneri Anas Talas i Mazin al-Tarazi također investiraju u izgradnju vrhunskih turističkih projekata u Damasku.

Oni koji podupiru Vladu Bashara al Assada govore da su projekti dugoročna vizija razvoja tog područja jer su urbane migracije uzrokovale procvat bespravne gradnje koja je nicala poput gljiva na vrlo lošim temeljima. 

No, Assadovi kritičari govore da je samo riječ o tome da se spriječi povratak stotina tisuća sirijskih izbjeglica koje su otišle iz zemlje jer su na neki način bili involvirani u antiasadovsku pobunu. 
 
Područja predviđena za izgradnju velikih projekata zapravo se nalaze upravo na zemljištima na kojima su nekoć živjeli protuvladini prosvjednici i koji su tijekom rata raseljeni i izgubili svoje domove. Viši sirijski dužnosnici indirektno govore i danas da bi takvi trebali i ubuduće ostati podalje od Sirije. 
 
"Izgubili smo najbolje od naše mladosti, uništena je infrastruktura, ali smo postali zdravije i skladnije društvo", rekao je Assad u svom govoru u kolovozu 2017. opisujući posljedice rata.

Sljedeće godine Jamil Hassan, zapovjednik sirijskog Zrakoplovstva, rekao je na sastanku iza zatvorenih vrata da bi vlada Sirije radije odabrala 10 milijuna odanih građana u zamjenu za sve izbjeglice. 

Basateen al-Razi bio je područje na kojem su živjeli siromašniji Sirijci sve do ustanka, a nakon toga postalo je leglo otpora Assadu. Prema zakonu poznatom kao Dekret 66, upravo je ovo područje prva zona određena za obnovu, a šest godina kasnije tu će niknuti novi grad Marota. 
 
"U sljedećoj fazi, zakoni koje je donijela Sirijska vlada imat će ogroman učinak, jer će se iskoristiti za formaliziranje načina na koji je režim kršio civilna prava tijekom rata. Ovim sankcijama poručujemo Assadu da znamo što radi", rekla je Sara Kayyali iz Human Rights Watcha zadužena za Bliski istok.