Ekonomix
7163 prikaza

Analiza: Hrvatska zbog turista puca po šavovima

Splitska Riva usred turističke sezone
1/11
Borna Filić/PIXSELL
Sve veći broj gostiju dovodi i do sve većih problema s kojima se brojni gradovi, ali i države, jednostavno ne mogu nositi

Turizam u Europi doživljava procvat - ali nisu s tim svi baš presretni, piše portal Politico. U tekstu koji slijedi dali su detaljni uvid koliko koja zemlja članica EU pati, odnosno profitira od turizma.

Među njima je i Hrvatska, a neke brojke i statistički podaci zorno prikazuju da Hrvatska, s ovakvom turističkom strategijom, puca po šavovima.

Barcelona pokušava zaustaviti izgradnju novih hotela. Muzej Louvre u Parizu morao se zatvoriti u svibnju, nakon što je osoblje započelo štrajk zbog "neviđenog pogoršanja uvjeta posjeta i rada" uzrokovanog sve većom mnoštvom, piše Politico. Tu je i Amsterdam koji je pokrenuo kampanju "Uživaj i poštuj" i povećao novčane kazne za ispijanje alkohola i mokrenje po ulicama, parkovima i trgovima.

Ova tri grada bila su i među 10 europskih gradova koji su ovog ljeta objavili zajedničko pismo u kojem su izrazili zabrinutost zbog "eksplozivnog rasta" Airb'n'b i drugih web stranica za odmor.

Zabrinutost zbog "prekomjernog turizma " raste - ali čini se da se još uvijek mnogo Europljana ne želi odreći ljetnih praznika ili vikend-turizma, a stanovnici EU putuju više nego ikad prije.

Više od polovice građana svake godine putuje iz zadovoljstva.

Evo detaljne vizualne predodžbe podataka koji se kriju iza europskog turizma i gdje je Hrvatska. Možda nakon ovog netko shvati da naša turistička strategija vapi za promjenom smjera i zaokretom prema znatnom povećanju kvalitete smještaja, cjelogodišnjem mamljenju zahtjevnijih gostiju, kao i dizanjem trenutačno bezrazložno zapostavljenih regija poput Slavonije, Zagorja ili primjerice Korduna i Like. 

Nakon pada uzrokovanog ekonomskom krizom 2008. godine, broj noćenja u turističkom smještaju u EU neprekidno raste.

U razdoblju od 2009. do 2017. porastao je za 29,3 posto.

Neke zemlje bilježe ogroman rast turizma. Litva je zabilježila četiri puta više noćenja u 2017. godini u odnosu na 2009. U istom razdoblju Irska bilježi rast od samo dva posto. Povećanje ukupnog broja noćenja u turističkom smještaju, uključujući stanovnike koji putuju unutar svoje zemlje u razdoblju od 2009. do 2017. 

Hrvatska je najveći skok broja noćenja zabilježila između 2011. i 2012. godine. Do 2011. godine taj broj nije prelazio 40.000.000, a onda je 2012. skočio na 62.000.000. Tri godine kasnije ta brojka je izosila čak 71.339.000, da bi 2016. skočila za oko 6.000.000, a prije dvije godine iznosila je 86 milijuna noćenja. Godine 2018. nagli rast je napokon usporen i brojka je iznosila 89,5 milijuna noćenja. 

Grafikon o turizmu | Author: Politico Politico

Za razliku od Hrvatske, jedna Austrija koja ima dvostruko više stanovnika od Hrvatske, rasla je u istom razdoblju neprekidno ali polagano. Svake godine Austrija bilježi oko 2.000.000 noćenja više nego prethodne godine i taj trend je uglavnom postojan od 2004. godine. 

Grafikon o broju noćenja u Austriji | Author: Politico Politico
Austrijanci su 2004. godine ukupno imali oko 95 milijuna noćenja, a prošle godine ta je brojka iznosila 125 milijuna. No, za usporedbu je dobro uzeti i Grčku.

Grafikon broja noćenja u Grčkoj | Author: Politico Politico
Kao što se vidi, iste godine kad je Hrvatska doživjela procvat, Grčka je 2012. godine pala za 7.000.000 noćenja - s 87,5 na 80,5 milijuna noćenja, ali se brzo oporavila. Već 2013. godine imala je 89 milijuna noćenja i od tada je u stalnom rastu i prošlu je godinu završila sa 123 milijuna noćenja. 

Litvanija - grafikon postotaka rasta | Author: Politico Politico

Zanimljivo je pogledati i postotke. Na prvom mjestu po postotnom porastu je Litva, ali ona nije ni približno konkurencija Hrvatskoj s jedva 8,1 milijun noćenja u 2018. godini. Ipak, bilježi vrtoglavi rast u odnosu na 2009. godinu od 189%. No, odmah do nje je Hrvatska na drugom mjestu s povećanjem od 130 posto, što u brojkama iznosi razliku od 37,5 milijuna prije 10 godina, do 89,7 milijuna prošle godine ili 52,2 milijuna noćenja više.

Je li se Hrvatska doista mogla u samo deset godina razviti i infrastrukturno i po broju kvalitetnog smještaja tako uspješno, da primi svu tu gomilu turista, to je već drugo pitanje. Odgovor daje Politico - koji smatra da je Hrvatska došla do 'overloada' ili naški rečeno - prekrcana je. 

Postoci rasta broja noćenja u odnosu na 2009. | Author: Politico Politico

No ima tih pokazatelja još. Evo koje su top destinacije birali strani turisti 2017. godine - lijevo je popis kad su u pitanju strani gosti, a desno i strani i domaći gosti:

Top destinacije 2017. godine | Author: Politico Politico

Kad se govori o putovanjima unutar EU, stanovnici Luksemburga najviše odlaze u inozemstvo kad su u pitanju privatna putovanja. Oni čak 9 od 10 dana odmora provode u inozemstvu. Najmanje putuju Grci, Talijani i Španjolci i oni 80 posto godišnjeg odmora provode u vlastitoj zemlji. Hrvati provode kod kuće 63 posto odmora, a 37 posto odlaze u inozemstvo u privatnom aranžmanu. 

Inače, tijekom 2017. godine Hrvati su u Hrvatskoj od 86 milijuna noćenja ostvarili tek oko 7 milijuna noćenja ili tek jednu dvanaestinu. No, najporazniji podatak za Hrvatski turizam je to što smo apsolutni prvaci po broju smještajnih jedinica na 1000 stanovnika. Lijevi stupac pokazuje ukupni broj kreveta i tu prednjači Francuska, slijedi ju Italija, pa Velika Britanija i Njemačka, a  Hratska je odmah iza Nizozemske i Grčke, na 8. mjestu u Europi.

Grafikon o turizmu | Author: Politico Politico

Grčka i Austrija koje imaju 30 milijuna noćenja više od nas imaju dvostruko manje kreveta na 1000 stanovnika. U Hrvatskoj je taj broj 255, a u Grčkoj i Austriji oko 130.

To samo pokazuje kako smo olako shvatili ovu ozbiljnu gospodarsku granu i pomislili da je turizam stari san o pečenim pilićima koji padaju s neba. Shodno tome, pokazuje običnu stihiju i potpuni nedostatak strategije otvaranja hotelskog i privatnog smještaja, a o kategorizacijama da i ne pričamo. Ove godine za vrijeme Ultre u Splitu se i garaža bez prozora s izlazom na ulicu iznajmljivala za 370 kuna na noć. 

Kad se tome pribroje ovoljetni ekscesi s izljevima fekalija u more, crvenim zastavicama na plažama s nekoć kristalnim morem, pa još i guljenje turista, tučnjave taksista... jasno je da se Hrvatska nije spremna za ovakvu navalu turista.  

No, polako tome dolazi kraj. Već ove godine vidno je manje gostiju u Hrvatskoj u ljetnim mjesecima. A bit će ih još manje. Sve dok ne shvatimo da se navike turista mijenjaju i da ljudski faktor (čitaj: ljubaznost, poštenje, trud i marljivost) postaje važniji od prirodnih ljepota. 

  • Avatar Mado
    Mado 15:49 28.Kolovoz 2019.

    Srbi na aparatima, cijelo ljeto organizirano pljuju po turizmu ali naravno nisu uspjeli, ovo će biti još jedna rekordna turistička sezona. Sada polako dolazi zima pa se možete prebaciti na zimsko pljuvanje po Hrvatskoj, znate ono kako je sve crno ... prikaži još! i kako ništa ne valja i kako je najbolje da se svi iselimo u Irsku i Njemačku, morate samo biti uporni, možda jednom uspijete :)