Ekonomix
221 prikaza

Ambiciozni ministar upropastio je planove za spas Hrvatske

Ivan Vrdoljak
Hrvoje Jelavic (PIXSELL)
Energetska neovisnost, jeftiniji benzin ili veliko ništa - Vrdoljak neće ostati upamćen kao sposoban politički kadar

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u tu fotelju je zasjeo sasvim slučajno. 

Ivan Vrdoljak | Author: Goran Stanzl (PIXSELL) Goran Stanzl (PIXSELL)

Da Radimir Čačić nije završio u zatvoru, vjerojatno bi i dalje vodio Ministarstvo graditeljstva o kojem nije znao mnogo, ali je na tu dužnost postavljen jer su ga gurali upravo Radimir Čačić i Vesna Pusić prije nego što je njihova politička ljubav pukla.

Kad je postao ministar gospodarstva prije gotovo tri godine, ambiciozni Vrdoljak si je zadao ciljeve.

Ostati zapamćen po tome da će osigurati Hrvatskoj veću energetsku neovisnost i kao čovjek koji će pobijediti MOL u borbi za prevlast u Ini. 

Čitava njegova strategija bazirala se uglavnom na energetskom sektoru, a niz drugih industrija ipak je bilo na marginama pozornosti njegova ministarstva.

Ispočetka je čak Vrdoljaku dobro išlo. Uspio se nametnuti javnosti kao borac za hrvatske interese u Ini protiv “omraženih” Mađara. 

Javnost je podijeljeno reagirala na njegove najave istraživanja nafte i plina na Jadranu.

Ipak, iako je na noge dignuo čak i međunarodnu organizaciju Greenpeace te niz drugih ekoloških udruga, istraživanja javnog mnijenja pokazala su kako većina podržava istraživanja uz obalu te vjeruje Vrdoljaku da će to osigurati jeftiniji benzin i energiju.

A onda se ovaj mjesec Vrdoljakova kula počela urušavati iz temelja, a na površinu su isplivali i drugi neuspjesi osječkog kadra HNS-a. 

Koliko god u javnosti pokušao minorizirati neuspjehe, čini se da Vrdoljak neće ispuniti svoj cilj da ga zapamte kao sposobnog i okretnog ministra gospodarstva. Ili barem po jednom velikom potezu za korist zemlje kojoj je nužan gospodarski rast.

Dva najveća udarca u nekoliko dana došla su s Ustavnog suda i od samih investitora koji su trebali istraživati na Jadranu, a niz manji kroz Vladinu odluku o Imunološkom, iz Ministarstva zaštite okoliša, medijska otkrića o fijasku potpora.

Vrdoljak je cijelu strategiju borbe protiv MOL-a temeljio na korupciji Ive Sanadera.

Kad je bivši premijer Sanader osuđen da je primio 10 milijuna eura mita prije nego što je izmijenio ugovor o upravljanju Inom, Vlada je trljala ruke. 

Aktivisti Greenpeacea i SOS za Jadran izveli akciju protiv eksplotacije nafte na Jadranu | Author: Marko Prpić (PIXSELL) Marko Prpić (PIXSELL)

Neki izvori kažu da je odmah, prije nego što je i presuda postala pravomoćna, razrađena strategija prema kojoj će se rušiti upravljanje Inom. 

Podsjetimo, iako Mađari nisu natpolovični vlasnici, Sanaderova vlada im je dala ovlasti da maltene samostalno vode kompaniju, bez prevelikog utjecaja Vlade koja ima samo koji postotak dionica manje. 

Vrdoljak je angažirao kuću Patton Boggs, odnosno njihova Luku Mišetića, i potrošio već milijune kuna za spor s MOL-om. Arbitraža u Ženevi je počela lani.

Ministarstvo gospodarstva je čak i pisalo Ustavnom sudu o važnosti te presude za cijeli arbitražni postupak i hrvatske nacionalne interese.

Ustavni sud se nije mnogo obazirao na Vrdoljakove primjedbe i ukinuo je presudu za korupciju Sanaderu. 

Time je Vrdoljak izgubio najjači argument u arbitraži. Doduše, Ustavni sud je svjestan važnosti problematike naglasio kako njihova odluka neće imati nikakav utjecaj jer arbitražni sudovi ionako ne uzimaju u obzir presude nacionalnih sudova. 

I laiku je jasno da to ipak nije tako i da bi osuđujuća presuda imala veliku težinu. 

Ne treba se zato čuditi ni razdraganu priopćenju iz MOL-a kako pozdravljaju odluku Ustavnog suda. 

Iz Ministarstva gospodarstva su nam potvrdili da su već u trenutku kad se spominjala mogućnost da se Sanaderu presuda poništi počeli raditi na alternativnoj strategiji pred arbitražnim sudom. 

Kažu da je još ne mogu iznijeti u javnost, ali zasad se čini da će nastaviti inzistirati da je loš ugovor stvoren korupcijom. 

Napominju u neslužbenim razgovorima da im je Ustavni sud napravio problem u strategiji, ali “ne nepremostiv”. Možda se može reći da Vrdoljak nije mogao utjecati na odluku Ustavnog suda, ali je zato veliku pljusku dobio od austrijskih i američkih naftaša, OMV-a i Marathon Oila. 

Ivan Vrdoljak | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

Oni su se prijavili za istraživanje nafte u Jadranu na čak sedam eksploatacijskih polja od njih deset. 

I onda su odjedanput povukli svoje ponude. Procjenjuje se da je Hrvatska izgubila barem 400 milijuna eura od tog povlačenja.

Međutim, najavljuje se da će se i Exxon, partner Ine na još dva polja, također povući.

Ako s njim ode i Ina, od silnih najavljenih investitora ostat će za istraživanje samo jedno polje od njih 25.

Treba se samo sjetiti Vrdoljakovih najava da ćemo za koju godinu biti “mala Norveška” i da će država brati novac od nafte pa da se vidi koliki je veliki fijasko.

Podsjetimo, već je i sam natječaj bio razočaravajući jer su se javili investitori za manje od pola polja, a sad je knjiga pala na nekoliko slova. 

Uzalud iz ministarstva i Agencije za ugljikovodike pokušavaju utješiti sami sebe da će raspisati novi natječaj i sigurno dobiti dobre ponude. 

Tvrtke su odustale zbog neriješene granice s Crnom Gorom, velikog pada cijene nafte, predviđanja da će nafta biti još jeftinija zbog ukidanja sankcija Iranu...

Nije im poticajno ni što postoji jak lobi protiv istraživanja Jadrana. Svi ti razlozi će postojati i u rujnu, tijekom novog natječaja.

Vrdoljakov projekt istraživanja je krenuo nakrivo davanjem sondiranja Jadrana izravnom pogodbom, prekršene su i procedure, pa iako se kroz to provukao, investitori su ga na kraju ipak kaznili.

Ispod radara je prošlo da upravo Vrdoljaku šteti i zaustavljanje projekta hidroelektrane Ombla. HEP, koji je pod Vrdoljakovom ingerencijom gurao projekt, potrošio je barem 40-ak milijuna kuna na projekte, kamate za kredit za gradnju... 

Na kraju je sve otišlo u vjetar jer je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović rekao kako bi elektrana više štetila nego donijela dobra. 

Ni druga velika elektrana, Plomin C, nije se pomakla s mrtve točke iako Vlada pregovara s investitorima. 

Što se tiče HEP-a, tu je Vrdoljak smijenio čak dvije uprave i postavio treću ne bi li proveli restrukturiranje.

No od najavljene privatizacije u ovom mandatu ipak neće biti ništa. 

Ministarstvo jednostavno neće stići provesti taj plan i pripremiti prodaju 25 posto tvrtke. Izvori iz Vlade kažu i da je Vrdoljakovo ministarstvo kiksalo i s Imunološkim zavodom. 

Ivan Vrdoljak | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

I ta tvrtka je bila pod kontrolom HNS-a i vodio ih je prije stečaja upravo njihov čovjek, a Vrdoljakovo ministarstvo je bilo odgovorno za njihovo restrukturiranje.

Kad je to propalo, posljednje dvije godine se tražilo rješenje. 

Vrdoljak je zagovarao privatizaciju, ali su onda nevjerojatno otezali s uvjetima natječaja, koji je na kraju završio fijaskom.

Neslužbeno se međusobno optužuju HNS-ovi i SDP-ovi kadrovi. 

U Ministarstvu gospodarstva kažu da je nevjerojatno koliko su dugo morali čekati i najmanji dokument o Imunološkom iz SDP-ovih Ministarstva zdravlja i Ureda za državnu imovinu.

A određeni izvori iz Vlade upiru prstom upravo u Vrdoljaka i poručuju da su SDP-ovci na kraju morali spašavati Zavod pretvaranjem u javnu ustanovu. 

U svakom slučaju, Vrdoljak na čelu svojeg ministarstva nije uspio spasiti Imunološki te u posljednje vrijeme o njemu više i ne daje izjave. 

I projekt strateških investicija, koje su bile Vrdoljakov as u rukavu, završio je fijaskom.

U dvije godine zakona prijavljeno je samo nekoliko državnih projekata, a privatnici uopće nisu imali korist od zakona. 

Slično je i sa Zakonom o poticanju ulaganja koje je ministarstvo najavilo kao lijek za privlačenje investicija. 

Iako se nude porezne olakšice, čak 9000 eura po radniku i drugi poticaji, rijetki su oni koji su ga iskoristili. 

Vrdoljak će sad i taj zakon morati mijenjati ne bi li ipak privukao investitore. Na kraju, na isti birokratski zid su naišli i oni koji su čekali poticaje za industriju nakon što je napokon donesena strategija. 

Nedavno je objavljeno da su samo četiri poduzetnika u dvije godine povukla novac.

U prazno je najavio i javno privatno partnerstvo za Trg pravde od 1,3 milijarde kuna. 

Na kraju je projekt ostao mrtvo slovo na papiru. Zaredale neuspjehe ambicioznog ministra treba gledati i u širem političkom kontekstu te bi mu se oni mogli obiti o glavu. 

Vrdoljak je jedan od kandidata za čelnika HNS-a, jer nakon parlamentarnih izbora Vesna Pusić više ne želi ostati na toj dužnosti. 

Također, HNS po (ne)uspješnosti svojih ministara može tražiti određena visoka mjesta na izbornim listama. Čini se da Vrdoljak kao svježa politička zvijezda jako brzo gubi sjaj.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.