Ekonomix
117835 prikaza

A rugali smo im se: Svi imaju posao i traže 3000 radnika

Codlea u Transilvaniji
Wikipedia
Hrvatska je kao dio SFRJ za njih bila New York i po bogatstvu i po slobodama

Dandanas prosječna hrvatska duša kad čuje da netko spominje Rumunjsku pomislit će na naciju izmučenu vladavinom Nikolaea Ceausescua, na područje jada i bijede u okviru granica EU-a. U najboljem slučaju sjetit će se legende o manijakalnom ubojici Vladu Tepešu, vlaškom vojvodi koji je u 15. stoljeću vlastitim rukama odrubio možda i 30.000 glava.

Neki će se Torcidaš prisjetiti mučnog putovanja preko Rumunjske do Moldavije iz 1997. po rupetinama i kroz skoro feudalnu bijedu stanovništva kad je Hajduka dopalo putovati u Kišinjev u kupu UEFA. Takva je bila Rumunjska. Danas je ta zemlja druga najbrže rastuća nacionaln ekonomija u EU, odmah iza Irske. Mnogi se poznavatelji kunu da će Bukurešt, nekoć poznat kao "mali Pariz istoka", vrlo brzo opet biti "mali Pariz istoka", i to kao glavni grad zemlje u kojoj bujaju tehnološke tvrtke.

A u jednom njenom okrugu, u Bistrici-Năsăud u Transilvaniji, nezaposlenih nema. Nula. Štoviše, u četiri grada i 325 sela s između 300 i 330 tisuća stanovnika, tamošnjem gospodarstvu nasušno je potrebno 3000 kvalificiranih radnika. Rumunjska danas više nije ono što su kroz prozore autobusa promatrali navijači Hajduka 1997. Neka sela su, doduše, napuštena, izumrla, oronula kao posljedica iseljavanja mladih po EU čim je Rumunjska 2007. ušla u punopravno članstvo, šest godina prije Hrvatske.

Bivši rumunjski predsjednik Traian Basescu Nema izuzetaka Top News Rumunjski šamar korupciji – raspala se političko-poslovna mreža

Grad Bistrica danas ima oko 100.000 stanovnika, ceste do nje, kao i u većini Rumunjske, cijele su i dobre, a okolica Bistrice ne živi samo od uspomene na roman Brama Stokera kojemu se svidjelo da u ovaj ili onaj dvorac smjesti koju epizodu iz priče o Drakuli. Ovdje su prosječne mjesečne plaće radnika 550 eura, što samo se samo na prvu loptu može činiti kao druga liga u odnosu na Hrvatsku. Prvo zbog "efekta sarme" s ogromnom raslojenošću hrvatskih prosječnih plaća.

Potom i zbog toga što su u Rumunjskoj neusporedivo jeftiniji i hrana i sve ostale obiteljske potrepštine, naravno da je jako jeftinije i gorivo u zemlji čiji su naftni izvori bili od strateškog značaja, primjerice, čak i za sam kraj Drugog svjetskog rata na istoku Europe. Samo od 2012. godine do danas i to samo ovaj okrug iz raznih fondova EU-a privukao je pola milijarde eura. Te iste 2012. godine Rumunjska je iz Francuske Gvajane lansirala svoj prvi satelit.

Dvije godine poslije postala je suvlasnik Međunarodne svemirske postaje. Što se investicija tiče, samo u 2006., uoči ulaska u EU, "ogrebala" se na svoju i bruxellesku radost za skoro devet milijardi eura. U godini kad je Hrvatska primljena u EU, 2013., u Rumunjskoj je započet znanstveni laserski megaprojekt Extreme Light Infrastructure, što bi trebalo biti dovršeno ove godine i što je još kakvih 350 milijuna eura ulaganja.

Bitno su smanjili jezive razine siromaštva iz najgoreg tranzicijskog doba, 2012. to je iznosilo kakvih četiri posto stanovnika s raspoloživih manje od tri eura dnevno za život, preživjeli su krizu oko 2008., potom su se politički sredili i dok svuda oko njih izbijaju desničarske, autoritarne ili čak turbokonzervativne vlade, oni imaju građansku vlast, slučajno socijaldemokrate. Takva je situacija i u Bitrici, gradu koji danas ima i snažnu industriju i grad čistih ulica, punih cvijeća, te sa snažnim biznisom u recikliranju otpada.

Zemlju kojom je skoro pola stoljeća harala Securitatea, čiji su mnogi stanovnici bili pothranjeni, a Jugoslavija im i po slobodama i po standardu djelovala poput New Yorka, danas jedan Akamai u svom izvještaju o stanju interneta slavi kao najbržu u EU po vršnim internetskim brzinama; 57,7 Mbps u trećem kvartalu 2015. To je inače bio i šest rezultat u svijetu, pa je to u svojoj kampanji protiv Hillary Clinton za demokratskog kandidata na izborima za predsjednika isticao čak i Bernie Sanders.

Nicolae Ceaușescu Smrt strijeljanjem Life Njegova smrt najavila je krvavi raspad Jugoslavije

Domaći industrijski divovi Dacia, Petrom, Rompetrol, Romstal, Mobexpert, Bitdefender... sigurno ste čuli samo za jednog od njih. Na to se nadovezuju tvrtke poput Daewooa, Siemensa... 25 posto godišnjeg BDP-a Rumunjske odnosi se na investicije. I sve to u zemlji u kojoj dvije trećine radnika radi u malim i srednjim tvrtkama. Slijedi IT, biotehnologije, rudarstvo je povremeno obilježeno gadnim ekološkim katastrofama, ali i to će valjda srediti.

Posebno je zanimljivo da, kada se Rumunjska po Zapadu danas uzdiže u oblake, jedno od prvih mjesta koje se navodi jest obrazovanje. Komunističke vlasti su izrazito poticale studiranje svih znanosti koje su imale veze s matematikom i fizikom, da bi demokratska Rumunjska nastavila s time u smjeru visokih i IT tehnologija.

Naposljetku, danas i MMF i Svjetska banka i CIA računaju da Hrvatska i Rumunjska imaju otprilike isti nacionalni BDP po paritetu kupovne moći. A jedna je zemlja do prije četvrt stoljeća bila središte mnoštva industrijskih divova i najviše znanosti dok se druga tek izvlačila iz željeznog i olovnog zagrljaja diktatora Ceausescua.

  • zlatan83 23:09 23.Listopad 2017.

    Glavna razlika između Rumunjske i Hrvatske je u tome što je Rumunjska ušla u EU 6 godina prije Hrvatske i što je Rumunjska provela Lustraciju čime je stvorila uvjete za brži gospodarski i demokratski razvoj. U Hrvatskoj još uvijek bjesni ... prikaži još! II. svjetski rat (DSR). Bez lustracije teško da se završi.

  • Ante 20:30 31.Kolovoz 2017.

    Hrvatsku su upropastili političari

  • nelson 15:14 31.Kolovoz 2017.

    volim te domovino moja eto rekla je kolinda da cemo bit švicarska