Ekonomix
915 prikaza

1000 milijardi dolara 'plave ekonomije' Afrike

Ribar u Somaliji
Jack Hill/News Syndication/PIXSEL
38 afričkih zemalja uz morsku obalu i još nekoliko otočnih afričkih država pokrivaju 13 milijuna kilometara četvornih

Tijekom posljednih desetak godina diljem Afrike u porastu je pažnja koja se pridaje ideji odgovornog korištenja oceana kako bi se time osigurao ekonomski rast. Riječ je, objašnjava CNN, o "plavoj ekonomiji". Mogućnosti Afrike da razvija plave ekonomije su enormne, što znači i veliki potencijal da se time stvaraju radna mjesta i unaprijedi životni standard. Ono što pritom nedostaje problemi su vldavine i sigurnosti.

Odnosno; sigurnost, vladavina prava i transparentnost, poštivanje ljudskih prava, održiva ekonomija, ljudski razvoj. Zanemarivanje tih problema sprečava potencijalni rast koji nude afrički oceani. Na dugačkoj obali Afrike nalazi se maritimna industrija koja se procjenjuje na 1000 milijardi dolara godišnje. A riječ je tek o grebanju površine. U Africi se nalazi 38 država na morskoj obali i mnoštvo otočnih država poput Zelenortske Republike, Sao Tome i Principea, Mauricijusa, Sejšela i Komora.

Belgijski kralj Leopold II i njegov afrički genocid POVIJEST GA IZBRISALA Life Monstrum: Rezao im ruke zbog neobranog polja

Sve te zemlje skupa politički su suverene na prostoru od 13 milijuna kilometara četvornih. Samo Sejšeli, primjerice, imaju oceanski teritorij od 1,3 milijuna kilometara četvornih, što je uglavnom neiskorišteno. Somalija ima najdužu morsku obalu u Africi, oko 3000 kilometara i pojas širine 120 kilometara koji se proteže cijelom dužinom. Sav taj prostor uglavnom je pod vrlo slabom ili nikakvom vlašću i gospodarenjem. Mnoge afričke države ne uspijevaju osigurati sigurne uvjete rada i života na oceanu.

Dijelovi mora uz istočnu, zapadnu i sjevernu Afriku često su označeno kao područja bezakonja. Ilegalno ribarenje, morsko piratstvo i oružani prepadi, krijumčarenje droge i ljudi poprimaju zapanjujuće razmjere. Kako bi se to promijenilo, razni sudionici trebaju početi surađivati preko nacionalnih granica kako bi osigurali oceanske teritorije.

Poznato je da pojedine države same mogu malo učiniti. Rješenje suradnje je jednostavno, ali teško za privoljeti kritičnu masu afričkih vlada koje su često sumnjičave prema udruženim programima. U najgorim slučajevima zanemareni morski prostori koriste pobunjenicima i teroristima, što se vidi u Libiji, Somaliji i Nigeriji. Afrika ima tri najnemirnija prostora na oceanima u kojima kriminal sprečava države da ostvare potencijal svojih oceana. To su Rog Afrike, Gvinejski zaljev i libijske mediteranske vode.

Zajednički nazivnik u sva ta tri područja jest to što te zemlje nisu uspjeli osigurati svoje priobalje. Nedavni Greenpeaceov izvještaj je pronašao da zapadna Afrika od ilegalnog ribarenja godišnje gubi dvije milijarde dolara. Većina afričkih zemalja svjesna je i svojih oceanskih potencijala i prijetnji tim potencijalima. O tome govori nekoliko inicijativa. "Integrirana maritimna strategija 2050" Afričke unije iz 2012. prepoznaje i ohrabruje afričke zemlje da više pažnje posvećuju svojim morskim interesima.

Pješčana oluja nad Nilom u Sudanu Klimatske izbjeglice Znanost Klimatske promjene: Svi će se morati iseliti iz ove države

Nedavno dogovorena "Povelja iz Lomea" kontinentalni je pokušaj ohrabrivanja i koordiniranja nastojanja afričkih država da se pridruže pomorskoj sigurnosti i razvoju. "Kodeks ponašanja iz Yaouondea" za zapadnu Afriku propisuje zone sigurnosti i odgovornosti, kao i način odgovora na porast kriminala u Gvinejskom zaljevu. Povećana prisutnost međunarodnih vojnih pomorskih snaga na pučini oko Roga Afrike kako bi se suzbila piraterija u vodama ispred Somalije.

Taj dio dogovoren je "Protokolom iz Džibutija". Na nacionalnoj razini vlada Sejšela izradila je nacionalni nacrt razvoja plave ekonomije. Južna Afrika provodi mnoštvo maritimnih inicijativa koje se odnose na plavu ekonomiju. Južnoafrička Republika nedavno je usvojila "Operaciju Phakisa", kojom se želi poboljšati pomorski transport i proizvodnju, iskorištavanje nafte i plina iz podmorja, te zaštitu mora i života u njemu. Unatoč svim tim inicijativama, još je puno za učiniti.   

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.