Šokantni anticrkveni manifest Nove ljevice

Tjednik Express dobio je prije dva tjedna na uvid dokument pod nazivom “Temeljna načela Nove ljevice”, nove hrvatske političke stranke koja se proteklog vikenda osnovala u Zagrebu. 

Ideja njezinih osnivača je zauzeti politički prostor koji je ostao prazan nakon repozicioniranja SDP-a prema lijevom centru i odustajanja od nekih načela uobičajenih za moderne socijaldemokratske stranke u Europi. 

Kako sad stoje stvari, gotovo je sigurno da će stranku voditi Dragan Markovina, poznati povjesničar i povremni kolumnist iz Splita. 

U vrhu stranke bit će Zoran Pusić, Rada Borić, Nadežda Čačinović i još nekoliko intelektualaca s lijeve scene koji su sudjelovali u stvaranju programa.

Što su osnovne programske postavke Nove ljevice? U dokumentu stoji sljedeće:

“...hrvatsko društvo, još od početka devedesetih do danas, temeljito obilježeno konzervativizmom, militantnim nacionalizmom, rehabilitacijom ustaštva i sve prisutnijim klerikalizmom, kao i značajnim socijalnim raslojavanjem, jasno je kako je ta situacija postala dugoročno neizdrživa.” 

Osnivači tvrde da “građanska država i sekularno društvo sve više uzmiču pred naletima klerikalizma potaknutog od strane Katoličke crkve i njoj srodnih organizacija i uz punu suglasnost desnice. Stvorena je atmosfera u kojoj su se sve vrste manjina našle na udaru desnih politika”.

Markovina i društvo, sasvim je jasno, iskazuju argumentiranu kritiku SDP-u, dosadašnjoj stožernoj snazi ljevice u Hrvatskoj, ističući da je “institucionalna ljevica propustila zauzeti jasan stav o ovim pitanjima i provoditi konzistentnu lijevu i socijalnu politiku, makar i po cijenu lošeg rezultata na izborima”.

S druge strane, osnivači Nove ljevice konstatiraju da je najveći otpor takvim desno-konzervativno-klerikalnim tendencijama u Hrvatskoj pružalo civilno društvo i niz utjecajnih ali nezavisnih pojedinaca. 

Tu i leži ključni razlog formiranja nove stranke, kažu. I dodaju, sasvim logično, da će politički djelovati na tragu navedinih platformi i pojedinaca. 

Kao jedan od temeljnih društvenih problema u Novoj ljevici vide socijalno raslojavanje, koje je, usput rečeno, najviše obilježeno porastom nezaposlenosti. 

Točnije, strukturnom nezaposlenošću velikih skupina žena i muškaraca, kako starih tako i mladih. Posljedica svega toga je dramatičan broj ljudi koji egzistiraju na ruba siromaštva.

Takve pojave mogu se zaustaviti povećanjem minimalne zajamčene plaće i mirovine, izjednačavanjem statusa radnika u privatnom sektoru s onima u javnom te svođenjem beskonačnih ugovora na određeno vrijeme na nužni minimum.

Poseban naglasak stavljaju na sređivanje zdravstvenog, mirovinskog i socijalnog osiguranja građana koji nemaju stalno zaposlenje i žive od povremenih honorara.

U Novoj ljevici zalažu se i za jače povezivanje sa sindikatima te, kako navode, “ekonomsku demokraciju i participaciju radnika u odlučivanju u poduzećima”.

Što se tiče javnog sektora, cilj im je provesti reformu sustava napredovanja i plaća zaposlenika u javnoj administraciji, koja bi, prema njihovoj ideji, ovisila o ostvarenim rezultatima a ne o godinama provedenim u sustavu.

Ono što bi ih moglo najviše razlikovati od ostalih stranaka bit će odnos prema Crkvi jer im je jedna od istaknutih smjernica uvođenje crkvenog poreza.

“Zauzimat ćemo se za sekularnu građansku državu u kojoj neće biti privilegiranih vjerskih zajednica i u kojoj će javne institucije biti izvan utjecaja klerikalnih nastojanja, u kojoj će djeca biti zaštićena od vjerske indoktrinacije u školama. Suprotstavljanje radikalno desnoj politizaciji vjere koja u praksi predstavlja napuštanje temeljnih moralnih vrijednosti kršćanstva i ostalih monoteističkih religija naš je važan cilj”, piše u tom dokumentu.

U Novoj ljevici zalažu se i za očuvanje javnih prostora i prirodnih resursa, a posebno onih koji su na udaru raznih poduzetnika i Katoličke crkve. 

Na kraju dokumenta navodi se kako je Nova ljevica, koja se, zanimljivo je, zalaže za Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu, otvorena za ravnopravnu suradnju sa svim pokretima, inicijativama, nevladinim organizacijama, udrugama, pa i političkim strankama s kojima dijeli temeljne svjetonazorske i ideološke stavove. 

Dragan Markovina kaže za Express kako to ne znači da se misle ikome nuditi, no da prostora za razgovor ima, pa i s SDP-om.

"Ne mislimo da bismo uopće nastali kao stranka da oni u SDP-u rade ono što bi, po meni, trebali raditi kao ljevica. Oni su promijenili ljude, ali nisu osvijestili ništa o politikama i ključnim temama i pitanje je kamo idu. Smatramo zato da postoji prostor za nas kao Novu ljevicu", kaže nam Markovina i dodaje da je njihov cilj pronaći balans između maksimalnih želja i optimalnih mogućnosti stranke, zbog čega još nisu odlučili hoće li snagu testirati već na idućim lokalnim izborima.

"Cilj nam je do proljeća stvoriti strukturu ljudi diljem Hrvatske, a ne samo u nekoliko sredina. Moramo i razgovarati s mnogim predstavnicima nevladajuće scene, ali mislim da bismo u sredinama poput Zagreba, Splita, Rijeke ili Šibenika trebali izaći na izbore i da imamo šansu osvojiti pokoji mandat", kaže Markovina.