Top News
760 prikaza

Diktature još postoje i traju sve duže

Kineska policija
/DPA/PIXSELL
Sljedećih nekoliko tjedana slijede izbori u nekoliko autoritativnih država, a nitko pri zdravoj svijesti ne može se ne zapitati koji je točno njihov smisao

Glasači u Uzbekisatnu, Sudanu, Togu i Kazahstanu sljedećih će tjedana obaviti svoju građansku dužnost iako se njihove države klasificiraju kao autioritativne i glasanje je daleko od 'slobodnog i poštenog'. 

Autoritativni režimi koriste se pseudo-demokratskim institucijama kako bi povećali izdržljivost pod svojom paskom. Naime dokazano je da autoritativni režimi traju sve dulje, pogotovo u razdoblju nakon Hladnog rata. U razdoblju od 1946. do 1989. godine prosječan takav režim trajao je oko 12 godina, dok se kasnije brojka povećala na 20 godina. Danas pak prosječna autokracija traje 25 godina.

Zimbabve | Author: /DPA/PIXSELL /DPA/PIXSELL

Od Kine (u kojoj trenutačni režim vlada već 66 godina) i Jordana (gdje istovrsna vlast sjedi 69 godina) do Bjelorusije (sa 21 godinom staža) i Zimbabvea (s 35 godina života pod čizmom), današnji autoritativni režimi su prilično dugog vijeka.

Pomažu im demokratske institucije

Proučavanjem je otkriveno da dulji vijek autokracije mogu uvelike zahvaliti demokratskim institucijama poput izbora, zakonodavnih tijela i stranaka, što pokazuje da su autoritativni vladari naučili iskorištavati ove institucije kako bi osigurali i produljili svoj ostanak na vlasti. 

Od 1951. do 1989. godine, autokracija s više stranaka i zakonodavnog tijela trajala je u prosjeku šest godina dulje od one koja nije imala iste 'alate. Uvođenje redovitih izbora (barem jednom u šest godina) produljilo je trajanje režima za bar jednu godinu (do 12 godina). 

Ovaj produljujući učinak postao je još izraženiji nakon Hladnog rata, jer su tad diktature s više političkih stranaka i zakonodavnog tijela trajale i po 14 godina dulje od onih koji to nisu imali. Redovito održavanje izbora dodatno proširuje njihovo trajanja čak do do 22 godine.

Aleksandar Lukašenko glasa | Author: DB Nikolay Petrov/DPA/PIXSELL DB Nikolay Petrov/DPA/PIXSELL

Prijašnji radovi na 'neliberalnim demokracijama', 'hibridnim režimima' i 'autoritativnim režimima' već su dokumentirali novi val koji je došao nakon Hladnog rata u režimima koji su pomiješali demokraciju s autokratskim tendencijama. No najnovija istrživanja tvrde da demokratski institucije nisu tek dodatak režimima sklonima demokraciji, nego su gotovo univerzalne svim istovjetnim režimima koji se njima koriste kako bi dulje ostali na vlasti.

Privid demokracije pomaže i kod međunarodne zajednice

Pretpostavlja se da te demokratke institucije pomažu aukratskom režimu na način da pružaju privid demokracije, te omogućuju izabranim vođama da pred licem drugih država i svojih građana zadrže fasadu zakonitosti. 

Autoritativni namještenici mogu na osvajanje izbora i legalizaciju oporbenih stranaka gledati i kao na sredstvo za privlačenje međunarodne pomoći i ulaganja, što je nužno za održavanje njihovih režima na životu. 

Isto tako, povećanje prihvaćanja liberalno demokratskog modela među građanima diljem svijeta nakon pada komunizma vjerojatno je pridonijelo procjenama autoritarnih režima da je preuzimanje demokratskih institucija nužno za održavanje domaćeg legitimiteta. Doduše, nekoliko primjera (najnoviji se dogodio u siječnju, kad je u Šri Lanci s vlasti napokon pao Mahinda Rajapaksa) dokazuje da to nije nužno uvijek tako, jer izbori ponekad mogu stvoriti i žarište za mobilizirajuću opoziciju koja će se potruditi da s vlasti zbaci dotadašnje vlastodršce.

Cijeli tekst pročitajte u The Washington Postu.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.