Ako sanjate o kraćem radnom vremenu, znajte da bi to bilo itekako dobro za vas. Ali i za vašeg poslodavca.
Naime, jedan švedski dom za umirovljenike uveo je kraće radno vrijeme zaposlenicima, bez da su im smanjili plaće. Premisa kojom su se vodili jest da ljudi svugdje rade dulje sate, no to ne znači da su korisnici sretniji ili zaposlenici zadovoljniji i produktivniji.
Nakon šest mjeseci šestosatnog radnog vremena (inače su radili osam sati), medicinske sestre u domu bile su manje pod stresom i imale su više energije. To je pak utjecalo na kvalitetu njihovog rada. Iako su istraživači rekli da je prerano da u potpunosti izmjere rezultate, prvi ukazuju na to da se povećala produktivnost i da su zaposlenici zadovoljni i rado ostaju na poslu.
Jedini problem je bio onaj financijske prirode, jer su morali zaposliti još 14 zaposlenika kako bi pokrili sve dodatne smjene.
Šveđani nisu jedini koji su ovo isprobali, jer su Toyotini servisni centri u Gothenburgu, internetski startup Brath i tvrtka za razvoj aplikacija - Filimundus, također uveli to pravilo i nisu požalili. Njihovi zaposlenici tvrde da se bolje osjećaju i da mogu postići veću ravnotežu između obitelji i posla. Uz to, postali su učinkovitiji i produktivniji, a šefovi su lakše zapošljavali vrhunske radnike koji su rado pristajali raditi u takvim uvjetima.
Martin Banck iz Toyote izjavio je da im je zarada porasla za 25 posto otkad su uveli kraće radno vrijeme.
No kraće smjene ne znače uvijek i manje posla, nego upravo suprotno - jednaku količinu posla koju jednostavno morate ugurati u manje sati. Što rezultira s više stresa.
Znanstvenici u Južnoj Koreji otkrili su da smanjivanje tipičnog radnog tjedna s 44 na 40 sati, i ukidanje radnih subota, nije pomoglo radnicima, nego su samo bili još opterećeniji poslom i nesretniji. Stoga je bitno shvatiti da pravilo smanjivanja radnog vremena nije najbolje rješenje za sve ljudi ni tvrtke, nego ovisi i o određenom radnom mjestu i poslodavcu, piše BBC.
