Čačić: HNS nema šanse na političkoj sceni

Teško je odrediti vaš put u posljednje vrijeme. Reformisti idu prema onoj narodnoj, “lijevo, desno, nigdje moga stana, oj ulice alaj si pijana”. Gdje ste?

Vjeran Žganec Rogulja/ PIXSELL

Iz vašeg je pitanja očito da ideološke teme kojima se jednako služe i lijevi i desni, u medijima stvaraju sliku da političke opcije koje nude konkretna rješenja za probleme s kojima se suočavaju naši građani vrludaju. Nikuda mi ne vrludamo. Ne bavimo se lijevodesnim spinovima nego predlažemo rješenja za konkretne probleme hrvatskih građana. Uvjereni smo da je naš politički stan upravo u prostoru koji nije ni lijevo ni desno. Naš zadatak je nuditi sasvim konkretna rješenja kroz reforme i projekte, i to jedini na hrvatskoj političkoj sceni činimo. Desetak zakonskih prijedloga, zaključaka i interpelacija koje smo ponudili Hrvatskom saboru tijekom samo jedne godine je više od ukupne aktivnosti oporbe tijekom tri godine. Podsjećam da je prvi prijedlog Zakona o preferencijalnom glasovanju, koji su podnijeli upravo Reformisti, i time u hrvatskoj javnosti otvorili tu temu, na kraju i prihvaćen. Prijedlog Zakona o formiranju fonda za financiranje općina, gradova i županija i privatnih projekata koji su dobili mogućnost korištenja fondova EU, prihvaćen je u dijelu javnih projekata. Prijedlog Zakona o pretvaranju Sveučilišta sjever u javno sveučilište prihvaćen je potpuno. Prijedlog Zaključka kojim se Međimurska županija oslobađa obveze plaćanja devet milijuna kuna za preuzimanje vojnih objekata u Čakovcu, prihvaćen je u cijelosti. Prijedlog Zaključka o obvezi izvješća Vlade vezano za aktivnosti u cilju zaštite hrvatskih građana zaduženih kod RW-e zadruga prihvaćen je u cijelosti. Šteta je da Vlada nije prepoznala naš prijedlog zakona kojim se stotinama tisuća hrvatskih građana omogućuje, bez poreznih opterećenja i bilo kakvih formalnih prepreka, te uz potpuno zatvorenu financijsku konstrukciju, ugradnja solarno-termalnih kolektora kojim rješavaju pitanja opskrbe električnom energijom i grijanja na mnogo povoljniji način. U ovom slučaju Vlada čak nije ni primijenila uhodani model da formalno odbaci naš prijedlog, a da ga nakon toga u formi vlastitog prihvati.

Ako se može suditi po anketama, sami ne prelazite prag. Što planirate?

Bilo bi važno građanima pojasniti da je Hrvatska jedna izborna jedinica samo za europske izbore. Za parlamentarne glasamo u 10 izbornih jedinica i u skladu s tim stranke koje imaju regionalnu bazu, a nacionalni rejting između 1 i 2 posto, kakve su primjerice IDS i HDSSB dobivaju između tri i šest zastupnika. Naša regionalna baza je sjever Hrvatske i osigurava nam bazična tri zastupnika, a u svim drugim izbornim jedinicama nužno je jačati stranku i tražiti koalicijske partnere izvan ideoloških blokova SDP-a i HDZ-a, na koje su vezane satelitske stranke koje samostalno nigdje ne prelaze prag.

Gdje je sad Hrvatska - u političko- ekonomskom pogledu?

Igor Kralj (PIXSELL)

Država je, nažalost, visoko politizirana od oba politička pola, i lijevoga i desnoga. Obje velike stranke zapravo ne predlažu rješenja nego žele zadržati status quo kako bi zadržali politički utjecaj na gospodarstvo. Vidjeli ste da se u medijima sve češće spominje termin uhljeb, pri čemu se misli na stranačke kadrove koji posao dobivaju samo zato što pripadaju lijevoj ili desnoj političkoj opciji. U Hrvatskoj i danas više od 50 posto ukupnog BDP-a predstavlja prihod javnih i državnih tvrtki i ne postoji ni minimum želje da se bilo koja Vlada odrekne za po Hrvatsku lošega prava političkog upravljanja ključnim gospodarskim subjektima. Razina duga i nespremnost na promjene zbog straha od gubitka stolca, dovela je do toga da smo po svim parametrima najneuspješnija ekonomija Europe, a prema budućim prognozama jedna od 10 najneuspješnijih na svijetu.

Hoće li prvog srpnja doći do početka najvećeg egzodusa koji je ova zemlja vidjela u mirnodopskim vremenina?

Stagnacija i zaostajanje gospodarstva, jer i minimalni pozitivni pomaci ako se svi drugi kreću brže znače zaostajanje, trajni je proces i u tom smislu mi kontinuirano imamo sve manje izgleda. Vlada nas svakodnevno obasipa velikim najavama izlaska iz recesije jer nam se predviđa rast od 0,5 posto. Koliko je god to dobra vijest, nije dovoljno dobra jer sva gospodarstva u okruženju rastu mnogo većim stopama. Dakle, mi stagniramo i zaostajemo. Ova vlada sasvim sigurno neće učiniti niti jedan potez za ozdravljenje gospodarstva ako to pretpostavlja bilo kakav otpor i gubitak glasova. A prema ovom što čujemo iz drugog bloka ne vidim da imaju snagu da se provedu nužne reforme. Stoga se nadamo da ćemo izbornim rezultatom steći dovoljno utjecaja kako bi inzistirali na reformama koje će život građana Hrvatske učiniti boljim, kako ne bi morali ponovno u Njemačku.

Slažete li se sa Željkom Lovrinčevićem da Hrvatska ima još jednu šansu?

Naravno da se slažem ne samo s Lovriničevićem nego i sa Šonjom, Bakićem i mnogim stručnjacima koji su dolazili u Hrvatsku. I svi koji dođu kažu isto. No problem nastaje kad to o čemu se svi slažemo zapravo treba provesti. HUP je nedavno uputio 16 pitanja političkim strankama o tome kakve će politike voditi i ja sam u ime Reformista otvorenim pismom odgovorio HUP-u da odgovori na njihova pitanja postoje u našim temeljnim dokumentima, ili eksplicitni ili implicitni.

Što trebamo napraviti?

Hrvoje Jelavic (PIXSELL)

Upravo ovog trenutka u Saboru je naša interpelacija koja jasno kaže da se djelotvorna javna uprava ne može postići ako na godišnjoj razini tri posto najneuspješnijih ne bude suočeno s činjenicom gubitka radnog mjesta. Od 2008. do danas 20 posto zaposlenih u privatnom gospodarstvu izgubilo je posao, nitko u državnoj ni javnoj upravi, a u jedinicama lokalne i regionalne samouprave od 2007. zaposlilo se 20 posto više ljudi. To znači da idemo u suprotnom smjeru od onog u kojem bismo trebali ići. Naravno da interpelaciju nije potpisao nitko od vladajućih niti od tzv. domoljubne koalicije HDZ, a nije se javila ni javna podrška udruga poreznih obveznika koji sve to plaćanju, ni HUP-a. Ista takva interpelacija nužna je za pravosuđe i javnu upravu. Od projekata najveći i najkompleksniji je projekt Zagreb na Savi, koji je i projekt zaštite od voda, i ekološki, i energetski, i prometni i još mnogo toga drugog, a koji stoji samo zbog potpune nesposobnosti Vlade da ga realizira. Projekti o energetici koji su već trebali biti završeni kakvi su Plomin C, Ombla, LNG, Senj - Kosinj i mnogi drugi, stoje iz istih razloga. Projekti natapanja povezani s projektima u poljoprivredi. Projekti prometne infrastrukture.

Kako doći do optimalnog teritorijalnog preustroja? Karamarko ne želi dirati županije.

Teritorijalni preustroj je nužan. Ukidanje profesionalnih političkih dužnosnika u općinama i gradovima koji nemaju dovoljne izvorne prihode. Također i pretvaranje decentraliziranih prihoda županija u izvorne prihode županija povezanih u regije. Već samo ove dvije mjere uz eliminaciju preklapanja ovlasti bez dodatnog troška za porezne obveznike značile bi bitan pomak.

Nekoć ste govorili da s HDZ-om nećete ni u isti tramvaj. Što se od tad promijenilo?

Mijenja se HDZ. Sanader ga je djelomično pretvorio u stranku koja barem deklarativno poštuje europske civilizacijske standarde u manjinskim i vjerskim pravima, te osudi ratnog zločina. Činjenica je da ga je istodobno pretvorio i u stranku koja je osuđena za kriminal i korupciju, jedina u Hrvatskoj, ali je i činjenica i da je gospođa Kosor imala hrabrosti sudjelovati u razotkrivanju kriminalne hobotnice. Nadam se da će se HDZ napokon transformirati u modernu europsku pučku stranku koja Hrvatskoj itekako treba.

Što mislite kakve su šanse Ive Josipovića? Balon bi se mogao napuhati.

Slavko Midžor/PIXSELL

Gospodin Josipović, kao i svi mi u hrvatskoj politici mora poštivati neke aksiome uspješne stranke. Stranka mora imati sadržaj (osim HDZ-a i SDP-a kojima je dovoljan i međusoban lažni ideološki sukob). Odluka Ive Josipovića da osnuje novu stranku vrlo je hrabra. I za njega kao i za sve ostale je važno da stranka ima jasan programski sadržaj, prepoznatljivo vodstvo i snažnu bazu koja joj u izbornom sustavu Hrvatske omogućuje neupitan parlamentaran status u barem jednoj jedinici. Iskustva jučer HSS-a, HSLS-a, HSP-a, danas HNS-a, sutra Laburista, ORaH-a i Živog zida, dovoljno o tome govore. Na balonima se ne gradi politika i znam da je g. Josipović toga potpuno svjestan.

S kim će ići IDS, imate li više naznaka?

IDS je regionalna stranka koja i ne pokušava slati nacionalne poruke i stvarati nacionalnu mrežu. Njihovih sigurnih dva, a moguća tri zastupnika, kao i svaka druga dva i tri i više zastupnika stranaka koje ne budu umrežene u lijevi ili desni blok, odredit će smjer i prioritete buduće vlade. IDS je toga svjestan i u skladu s tim će postupati.

Što mislite o ujedinjenju ljevice o čemu govori Vlahušić?

Ništa.

On kaže da se telefonski čujete. Biste li ga voljeli vidjeti u redovima Reformista?

S gospodinom Vlahušićem uvijek sam imao korektan odnos. Čovjek je s političkim nervom i talentom i jedan od naših najvidljivijih gradonačelnika, ne samo zato što je Dubrovnik to što jest.

Što predviđate HNS-u?

Patrik Macek (PIXSELL)

HNS je stranka koja više ne zadovoljava kriterije o kojima sam malo prije govorio i u skladu s tim doživjet će sudbinu drugih takvih stranaka. Birači HNS-a u njegovoj nekadašnjoj utvrdi na sjeveru zemlje već su se jasno opredijelili, pa su, primjerice, u Varaždinu u šest mjesnih odbora izabrali 22 vijećnika Reformista i osam vijećnika HNS-a. Od šest mjesnih odbora četiri vode Reformisti, SDP dva, a HDZ u koaliciji sa šest stranaka i HNS u koaliciji sa HSU-om ni jedan.

Kakve su šanse Vesne Pusić kao kandidatkinje za čelno mjesto u UN-u?

Nadam se dobre, ako zaista ova regija dobije pravo na kandidata, s obzirom na to da će kandidatkinja imati prednost. Express: Koju ocjenu dajete Milanoviću nakon tri i pol godine u Vladi? Početni tim Vlade i njegovi rezultati vrlo dobar, nakon toga jedva dovoljan.

Ranije ste Freda Matića okarakterizirali kao vama najdražeg ministra. Stoji li to i dalje?

Gospodin Matić je heroj Vukovara i Domovinskog rata, pošten i dobronamjeran čovjek, i to nadalje pokazuje svojim postupcima, iako naravno nije jedini u Vladi s kojim imam vrlo dobre i odlične kolegijalne odnose.

O kojoj poziciji maštate? Koji bi vam scenarij bio idealan?

U politici ne maštam nego racionalno postavljam ciljeve, odnose, i činim kontinuiran napor s jasnim rokovima i odgovornostima da napravim što bolji rezultat. Na osnivačkom Saboru Reformista jedna članica me upitala jesam li ugodno iznenađen brojem od 1400 prisutnih ljudi. Odgovorio sam da kad bi ciljani rezultati nekih aktivnosti bili predmet mog iznenađenja da se ne bih bavio politikom.

Postoji li opcija u kojoj odustajete od politike?

Na prste jedne ruke može se izbrojiti stranke, uključujući i Reformiste u Hrvatskoj koje će na izbore izaći s organizacijom jačom od 10.000 članova i mrežom koja pokriva više od 90 posto biračkog tijela. Nebrojeno puta sam dokazao da imam političkog kapaciteta, biran sam u Sabor uzastopno nekoliko puta puta što dokazuje da imam izborni legitimitet. Kad god sam bio u izvršnoj vlasti ostavljao sam rezultate, i to je određena skupina građana uvijek znala prepoznati. U 3. izbornoj jedinici za Kukuriku koaliciju dobio sam najveći broj glasova. Nesretan splet okolnosti onemogućio mi je da provedem sve što sam zamislio za ovu Vladu. Međutim kako se vodim time da je politika mjerljiva disciplina, a imam rezultate iza sebe koji ovo potvrđuju, ne sumnjam da još mogu puno toga dati u politici ubuduće.